Nikola Benčić (Nikolaus Bencsics) (Velika Narda, 12. listopada 1937.), akademik, č. sveuč. profesor, jezikoslovac, povjesničar, pedagog, hrvatski književnik, slavist, filolog, gradišćanski kroatist, povjesničar književnosti gradišćanskih Hrvata, peljajući stručnjak za literaturu i kulturu gradišćanskih Hrvatov. Živi u Željeznom.[1][2]
Životopis
Nikola Benčić rođen je u Velikoj Nardi 1937. godine. Školovao se u osnovnoj školi u Nardi. Obitelj mu je prisilno preseljena u Jászberény-Hajta-u. Od 1953. do 1956. godine pohađao je Južnoslavensku učiteljsku školu u Budimpešti. Doživio je revoluciju u Budimpešti. Otišao je u Austriju kada je 1957. godine maturirao u Gränu, u srednjoj školi za ugarske bjegunce.[1]
Od 1957. do 1962. godine školuje se na sveučilišću u Beču. Završio je slavistiku i povijest. 1963. godine doktorirao je kao prvi Hrvat iz Gradišća na domaću temu: "Žitak, djelo i literaturna uloga Mate Meršića Miloradića". Od 1963. godine djeluje kao odgojitelj u biškupskom internatu u Željeznom i podučava na biškupskoj privatnoj učiteljskoj školi, kašnje muzičkopedagoškoj gimnaziji Wolfgarten. Podučava i na pedagoškoj akademiji u Željeznu. Od 1972. do 1976. godine vodi Hrvatsko štamparsko društvo kao predsjednik. Unutar Hrvatskoga štamparskoga društva utemeljio je Gradišćanskohrvatsku biblioteku, čiji je urednik, a unutar Znanstvenoga instituta ima istu ulogu u znanstvenom odboru Gradišćanskohrvatskih studijov ZIGH-a. U ljeto 1994. godine na njegov se poticaj konstituira Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov čiji je motor i višeljetni odbornik. Od 1984. do 2007. godine lektor je za literaturu i kulturu gradišćanskih Hrvatov na slavistiki u Beču. Od 1983. godine dopisni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Na narodnom sektoru angažirao se u Hrvatskom akademskom klubu. Kulturni je referent i suutemeljitelj časopisa Glas.[1] Od 19. svibnja 1988. godine dopisni je član Razreda za filološke znanosti HAZU.[3]
Benčićevo doba novih spoznaja mnogo je promijenilo sliku o gradišćanskim Hrvatima. Mnogo je pridonio poznavanju života i djela Mate M. Miloradića. Najkompetentniji je znanstvenik na području književnosti i kulturne povijesti gradišćanskih Hrvata (Alojz Jembrih, Andreja Sapunar Knežević).[2] Djelom Gradišćanskohrvatsko narodno kazališće pridonio je i teatrologiji gradišćanskih Hrvata.[4]
Predavao na Institutu za slavensku filologiju.[3] Bio je mentor mnogim znanstvenicima na bečanskoj Slavistici. Autor i urednik je mnogobrojnih knjiga, studija i članaka. Član je Društva hrvatskih književnika u Zagrebu.[1]
Bečko sveučilišće proglasilo ga je honorarnim sveučilišnim profesorom.[1]
Djela
Nepotpun popis:
- Novine i časopisi Gradišćanskih Hrvatov, Hrvatsko štamparsko društvo, Željezno, 1985.
- Književnost gradišćanskih Hrvata od XVI. stoljeća do 1921., Sekcija DHK i hrvatskoga centra P.E.N-a za proučavanje književnosti u hrvatskom iseljeništvu, Zagreb, 1998.
- Gradišćanskohrvatsko narodno kazališće = Das burgenländischkroatische Theaterwesen, Narodna Visoka Škola Gradišćanskih Hrvatov, Željezno, 1998.
- Književnost gradišćanskih Hrvata od 1921. do danas, Sekcija Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog centra P.E.N-a za proučavanje književnosti u hrvatskom iseljeništvu, Zagreb, 2000. (2. proš. izd., Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov, 2010.)[5]
- Kazališni peljač: gradišćanskohrvatske dramske književnosti, HNVŠ-Narodna visoka škola Gradišćanskih Hrvatov, Željezno, 2000.
- Gramatika gradišćanskohrvatskoga jezika, Znanstveni Institut Gradišćanskih Hrvatov, Željezno, 2003.
- Šopron: grad kulture i suradnje, Bibliotheca Historia Croatica, knj. 49, Meridijani, Samobor-Šopron, 2008.
Nagrade i priznanja
- 1999.: Primio je Kulturnu nagradu gradišćanskih Hrvatov za angažman i djelo kao učitelj naroda, dužnosnik, jezikoslovac, publicist i istraživač.
- 2000.: Nagrada Fra Lucijan Kordić za Književnost gradišćanskih Hrvata od XVI. stoljeća do 1921. i Književnost gradišćanskih Hrvata od 1921. do danas.
- 2013. godine, u čast 75. rođendana i 50. godišnjice znanstvenog rada Nikole Benčića, Hrvatski centar u Beču u suradnji s Hrvatskim akademskim klubom iz Beča te Hrvatskim kulturnim društvom iz Željeznog, Hrvatskom narodnom visokom školom, Hrvatskim štamparskim društvom i Znanstvenim institutom gradišćanskih Hrvata iz Gradišća organizirao je u Beču dvodnevni znanstveni skup.[2]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 ZIGH Nikola Benčić (pristupljeno 23. studenoga 2015.)
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Večernji list Snježana Herek: Nikola Benčić proslavio 75. rođendan i 50 godišnjicu znanstvenog rada, 27. studenoga 2013. (pristupljeno 23. studenoga 2015.)
- ↑ 3,0 3,1 HAZU Nikola Benčić (pristupljeno 23. studenoga 2015.)
- ↑ Čakavska rič. Polugodišnjak za proučavanje čakavske riči, sv. XXVI, br. 1-2, veljača 1999. Sanja Vulić: Novi doprinos gradišćanskohrvatskoj teatrologiji (Nikola Benčić, gradišćanskohrvatsko narodno kazalište) (pristupljeno 23. studenoga 2015.)
- ↑ »Književnost gradišćanskih Hrvata od 1921. do danas« (prošireno izdanje), Hrvatske novine. Tjednik Gradišćanskih Hrvatov, 2. srpnja 2010., pristupljeno 16. travnja 2016.
Vanjske poveznice
- HAZU Nikola Benčić
- Društvo hrvatskih književnika
- Hrvatske novine Akademik Nikola Benčić navršio 75 ljet, 23. listopada 2013.