Referendum o državnosti Crne Gore 1992.

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 431163 od 16. ožujak 2022. u 22:01 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (skini nepotrebne znakove)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Referendum o državnosti Crne Gore je proveden pred kraj procesa raspada SFRJ 1. ožujka 1992. godine dok je SFRJ još bila punopravnim članom UN. Bivše jugoslavenske republike Bosna i Hercegovina i Makedonija su tada čekale na međunarodno priznanje svoje neovisnosti i formalno-pravno su bile dijelom SFRJ.

Pitanje[uredi]

Referendumsko je pitanje glasilo:

Da li ste za to da Crna Gora kao suverena republika nastavi živjeti u zajedničkoj državi Jugoslaviji potpuno ravnopravno s drugim republikama koje to žele.

Glasovalo se ZA i PROTIV.

Rezultati[uredi]

  • Ukupno upisanih birača: 421.549
  • Ukupno glasovalo: 278.382 (66,04%)
  • Ukupno nije glasovalo: 143.167 (33,96%)

U konačnom:

  • Ukupno glasovalo ZA: 266.273 (95,65%)
  • Ukupno glasovalo PROTIV: 8.755 (3,14%)


Reakcije[uredi]

Referendum je inicirala vladajuća Demokratska partija socijalista, koja je, na osnovu rezultata višestranačkih parlamentarnih izbora iz prosinca 1990. godine, samostalno oformila Vladu, te imala apsolutnu većinu u crnogorskom parlamentu.

Dvije najjače crnogorske oporbene stranke, Liberalni savez Crne Gore koji je preferirao državnu neovisnost, te glavni politički subjekt Srba u Crnoj Gori, tada masovna Narodne stranke, bojkotirale su referendum.

Njihov glavni prigovor je bio je da je referendum organiziran u neregularnim uvjetima, te da on ne će biti odraz slobodne volje crnogorskih građana. Referendumsko je pitanje, po istim mišljenjima, bilo krajnje nejasno u pogledu toga o čemu se zapravo građani trebaju izjašnjavati.

Na bojkot referenduma su pozvale i stranke narodnosti u Crnoj Gori, Stranka demokratske akcije Muslimane, a Albance Demokratski savez.

Bojkot je uspješno organiziran u općinama s većinskom muslimanskom (Rožaje, Plav) i albanskom populacijom (Ulcinj).

No, u općini Andrijevica je dostignut apsolutni rekord izašlih na referendum. Od 4.720 upisanih birača glasovalo je njih 4.714 što znači da nije glasovalo svega šestoro upisanih birača. Čak se 99,61% Andrijevičana izjasnilo ZA.

Referendum je održan pri službeno proglašenim "uvjetima neposredne ratne opasnosti u kojoj se zemlja nalazi".

Referendum nije nadgledao niti jedan strani akreditirani promatrač.

Posljedice[uredi]

Na bazi svoga referendumskoga izjašnjenja Republika Crna Gora je s Republikom Srbijom (koja nije istim povodom organizirala svoj referendum) oformila 27. travnja 1992. SRJ.

Nedugo je zatim, članstvo SRJ (preciznije: SFRJ) u UN suspendirano, a odlukama Vijeća sigurnosti UN-a zavedene su međunarodne gospodarske, znanstvene, kulturne i športske sankcije za SRJ.

Epilog[uredi]

Na referendumu 2006. Crna Gora je postala nezavisna država

Vanjske poveznice[uredi]

Povezani članci[uredi]