Adarnaz II. od Iberije
Adarnaz II. od Iberije (gruz. ადარნასე II), iz dinastije Hosroida, bio je predsjedavajući knez Iberije (Kartlija, istočna Gruzija) od 650. do 684./685. godine. Pretpostavlja se da je on iberijski patricij spomenut u pismu Anastazija Apokrizijara iz 660-ih, koji se odnosi na mučeništvo Maksima Ispovjednika, i knez Nerse o čijoj pobuni protiv Arapa izvještava armenski ljetopisac i katolikos Ivan V.[1]
Ime Adarnaz potječe od srednjoperzijskog Ādurnarsēh, koje nadalje proizlazi od avestičkog nairyō.saŋya.[2] Srednjoperzijsko ime Narseh ima u gruzijskom jeziku kao inačicu ime Nerse.[2] Ime Ādurnarsēh pojavljuje se u armenskom jeziku kao Atrnerseh.[3]
Adarnaz je naslijedio svog oca Stjepana II. i vladao kao vazal Kalifata. Međutim, 681./2. godine pridružio se armenskim i albanskim kneževima u općem ustanku protiv arapske hegemonije. Arapske je napade zadržavao tri godine - sve dok Hazari nisu ušli u borbu. Adarnat / Nerse je ubijen, a Arapi su postavili Guarama II., iz suparničke dinastije Guaramidi, za vladara Iberije.[4]
Na vanjskoj kamenoj ploči crkve Svetog Križa u Mcheti spominju se glavni graditelji ove crkve: Stjepan patricius, Dmitar hypatos i Adarnaz hypatos koje su gruzijski učenjaci tradicionalno izjednačavali sa Stjepanom I, sinom Guarama; Dmitrom - Stjepanovim bratom, te Adarnazom I. Međutim, mišljenje koje je iznio povjesničar Kiril Tumanov ne slaže se s tim stavom, već poistovjećuje ove osobe sa Stjepanom II., Dmitrom (bratom Stjepana I.) i Adarnazom II. (sinom Stjepana II.)[5]
Adarnaz II. imao je sina Stjepana.
Izvori
- ↑ Tumanov, Kiril, 1963., Studies in Christian Caucasian History, str. 398. Washington DC: Georgetown University Press.
- ↑ 2,0 2,1 Script error: No such module "citation/CS1".
- ↑ Rapp, Stephen H., Jr (2014.). The Sasanian World through Georgian Eyes: Caucasia and the Iranian Commonwealth in Late Antique Georgian Literature. Routledge. str. 335. ISBN 978-1472425522
- ↑ Suny, Ronald Grigor, 1994., The Making of the Georgian Nation: 2nd edition, str. 26.-27. Indiana University Press, ISBN 0-253-20915-3
- ↑ Rapp, Stephen H. (2003), Studies In Medieval Georgian Historiography: Early Texts And Eurasian Contexts, str. 344. Peeters Bvba ISBN 90-429-1318-5.
| ||||||||||||||||||||||||||||||