Davor Jović

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 428438 od 13. ožujka 2022. u 19:46 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (brisanje nepotrebnih znakova)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Datoteka:Satnik Ivan Delija i Satnik Davor Jović.jpeg
Bojnik Davor Jović (desno) s prijateljem i suborcom satnikom Ivanom Delijom

Davor Jović (Duge Njive, 1. travnja 1956. - Vrgorac, 27. studenog 2017.), hrvatski branitelj, visoki časnik HV i majstor borilačkih vještina.

Rođen je 1956. godine u Dugim Njivama. Od malih nogu pokazivao je tjelesnu snagu i predspoziciju za treniranje borilačkih športova. Dva puta (1984. i 1989.) bio je prvak Jugoslavije u full contactu u kategoriji do 84 kg. Prije Domovinskog rata radio je kao brodograđevni termoizolater u makarskoj tvrtki "Metal-plastika" i kao redar u diskoklubu.[1]

Tijekom Domovinskog rata bio je član Vrgoračke satnije unutar Četvrte gardijske brigade[2] i borio se na zadarskom i zapadnohercegovačkom ratištu. Bio je blizak prijatelj Damira Krstičevića, zapovjednika Četvrte bojne na zadarskom ratištu.[2] Tijekom rata je bio dvaput ranjen: jednom na Kokotovoj glavi kod Dubrovnika od neprijateljske strojnice, te, nakon oporavka u dubrovačkoj bolnici, gdje izričito naredio da mu skinu 80-postotnu invalidnost kako bi ponovno otišao na bojišnicu[1], drugi put u Hercegovini kada je na njega bačen bojni otrov. Zbog hrabrosti i požrtvovnosti zvali su ga "čovjek stijena".[2]

Godine 1993. proveo je šest mjeseci u časničkoj školi na zagrebačkom Črnomercu. Sudionik je Operacije Oluja, a ratni put završio je u Banja Luci.[1] Nositelj je brojnih odličja, a 1997. pobijedio je na 76 km dugom maratonu „Prvi do Knina, prvi do slobode“, koji je uključivao u sebe pucanje u mete i zaobilaženje prepreka[3], te je proglašen najboljim vojnikom Oružanih snaga Republike Hrvatske.[4] Umirovljen je 2003. godine.

Nakon umirovljenja 2003. u Vrgorcu je pokrenuo Kickboxing klub “Sveti Jure”. Kroz njegovu školu prošlo je više od 300 boraca.[4] Tako je Nikica Radonić pod njegovim stručnom vodstvom osvojio hrvatsko prvenstvo, europski i svjetski kup te postao svjetski doprvak.[3] Bio je oženjen suprugom Danjom, s kojom je imao dva sina: Antu i Juru.[3]

Preminuo je 27. studenog 2017. u 61. godini života. Na ispraćaju je sudjelovalo više od dvije i pol tisuće ljudi i suboraca iz svih dijelova Dalmacije i Zapadne Hercegovine čija je kolona iz rodnih Dugih Njiva do Vrgorca u jednom trenutku bila duga 5-6 kilometara. Uz prisutni vojni vrh na čelu s ministrom obrane i izaslanikom predsjednika vlade Andreja Plenkovića Damirom Krstičevićem, general i zapovjednik "Pauka" Mirko Šundov b1, bivši ministar znanosti, obrazovanja i športa prof.dr.sc. Dragan Primorac, bivša ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić, splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, bivši župan Zlatko Ževrnja, bivša novinarka HRT-a Hloverka Novak-Srzić, ratni snimatelj Petar Malbaša, predsjednik Hrvatskog kick-boxing saveza Tomislav Bilandžić, proslavljeni alpinist Stipe Božić, Nikica Radonić i gradonačelnici i načelnici okolnih gradova i općina.[5]

Odlikovanja

Umirovljeni bojnik HV-a Davor Jović, bivši pripadnik legendarne 4. gardijske brigade, ponio je titulu – Junak Domovinskog rata najveće odlikovanje koje jedan branitelj može dobiti. Naime, bivši predsjednik RH prof. dr. Ivo Josipović uveo je to odlikovanje u dogovoru sa svojim savjetnikom za branitelje Predragom Fredom Matićem, te ga dodijelio osobama koje su se svojim posebnim zaslugama istaknule u Domovinskom ratu a među prvima bio je i bojnik Davor Jović.[6]

Red kneza Domagoja s ogrlicom za pokazanu osvjedočenu hrabrost i junaštvo u Domovinskom ratu.[7]

Red hrvatskog križa za teško ranjavanje u Domovinskom ratu (30. studenog 2017. posmrtno).[8]

Bilješke

b1  Damir Krstičević i Mirko Šundov bili su zapovjednici Četvrte gardijske brigade (Pauka) tijekom Domovinskog rata.

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 Slobodna Dalmacija FACA IZ VRGORCA Davor Jović: Sebi sam ‘sredio’ niži invaliditet, www.slobodnadalmacija.hr, 9. travnja 2010. (pristupljeno 1. prosinca 2017.)
  2. 2,0 2,1 2,2 Slobodna Dalmacija Marko Didić. Čovjek zvan hrabrost: suborci preminulog Davora Jovića ispričali su nam nevjerojatne detalje o legendarnom ratniku; 'Išao je prvi na četnički bunker...', www.slobodnadalmacija.hr, 3. studenog 2017. (pristupljeno 1. prosinca 2017.)
  3. 3,0 3,1 3,2 Slobodna Dalmacija Mate Primorac. Šok i tuga u vrgoračkom kraju: iznenada preminuo Davor Jović, junak Domovinskog rata, www.slobodnadalmacija.hr, 27. studenog 2017. (pristupljeno 1. prosinca 2017.)
  4. 4,0 4,1 Dnevnik Počivao u miru. Umro Davor Jović, heroj Domovinskog rata i prvi najbolji vojnik RH, dnevnik.ba, 28. studenog 2017. (pristupljeno 1. prosinca 2017.)
  5. Slobodna Dalmacija Mate Primorac. Vrgoračka krajina ovakav sprovod ne pamti: više od dvije i pol tisuće ljudi na ispraćaju Davora Jovića, general Krstičević u suzama se oprostio od svog brata, www.slobodnadalmacija.hr, 29. studenog 2017. (pristupljeno 1. prosinca 2017.)
  6. http://www.crokickboxing.hr/preminuo-je-davor-jovic-otisla-je-legenda/ (pristupljeno 29. siječnja 2018.)
  7. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/1995_07_46_930.html (pristupljeno 29. siječnja 2018.)
  8. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_01_1_10.html (pristupljeno 29. siječnja 2018.)