Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Hubert Jedin

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 420930 od 7. ožujak 2022. u 23:50 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (brisanje nepotrebnog teksta)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Hubert Jedin (Groß Briesen,17. lipnja 1900. - Bonn, 16. srpnja 1980.) bio je njemački katolički svećenik i crkveni povjesničar.

Život

Jedin je humanističku naobrazbu stekao studirajući teologiju i povijest od 1918. godine u Münchenu, Freiburgu i Wrocławu, gdje je i zaređen za svećenika 1924. godine. 1925. je doktorirao na poznatom povjesničaru Crkve Franzu Xaveru Seppeltu. Nakon toga Jedin nastavlja studij u Rimu od 1926. do 1930. gdje je bio kapelan u vatikanskom zavodu Campo Santo Teutonico, te član Rimskog Görres društva. Do 1933. predavao je kao profesor na filozofsko-teološkom fakultetu Sveučilišta u Wroclawu, kada su nacisti zatvorili taj fakultet. Jedinova majka bila je židovskog podrijetla, tako da je u listopadu 1933. ponovno otišao u Rim. 1936. kardinal Bertram imenovao ga je biskupijskim arhivarom. Nakon privremenog uhićenja u Kristalnoj noći 1938. godine, Jedin ponovno odlazi u Rim. Tamo se, pod pokroviteljstvom kardinala Giovannija Mercatia, posvetio radu na istraživanju i pisanju povijesti, posebno Tridentskog sabora. Kada je Wehrmacht 1943.-1944. zauzeo Rim, Jedin nikako nije mogao napustiti Teutonski zavod u Vatikanu.

1946. imenovan je profesorom crkvene povijesti na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Bonnu 1949. Godine 1951. imenovan je profesor srednjovjekovne i moderne crkvene povijesti. 1965. otišao je u mirovinu

Povijesna istraživanja i djela

Dok je za vrijeme njemačke okupacije živio u vatikanskom zavodu Campo Santo Teutonico, pod zaštitom pape Pija XII., radio je na povijesti Tridentskog sabora, koji je objavljen u razdoblju od 1951. do 1976. Jedinje napisao najopsežniji opis Tridentskog sabora (Geschichte des Konzils von Trient) od oko 2400 stranica u četiri knjige:

- Povijest Tridentskog sabora: Borba za Sabor

- Povijest Tridentskog sabora: Prvo zasjedanje u Tridentu 1545.-1547.

- Povijest Tridentskog sabora: Zasjedanje u Bologni 1547.-1548. i Tridentu 1551.-1552.

- Povijest Tridentskog sabora: Treći dio i zaključak

Objavio je više od 700 naslova, uključujući i više od 40 knjiga, te više od 250 eseja. Također je napisao brojne članke u važnim teološkim i povijesnim enciklopedijama. Tako se u drugom izdanju Leksikona za teologiju i Crkvu, objavljenom od 1957. do 1965. nalazi 76 Jedinovih djela.

Njegovo najpoznatije djelo, koje je uredio s više autora, su svesci Velika povijest Crkve. Djelo je objavljeno na velikim svjetskim jezicima, također i na hrvatskom u izdanju Kršćanske sadašnjosti.

- Velika povijest Crkve - I
- Velika povijest Crkve - II
- Velika povijest Crkve - III/1
- Velika povijest Crkve - III/2
- Velika povijest Crkve - IV
- Velika povijest Crkve - V
- Velika povijest Crkve - VI/1
- Velika povijest Crkve - VI/2

Peritus na Drugom vatikanskom saboru

Papa Ivan XXIII. imenovao ga je Peritusom, tj. teologom savjetnikom, na Drugom vatikanskom saboru (1962.-1965.).

Nagrade i priznanja

Jedin je nagrađen s nekoliko počasnih doktorata i drugim počastima. Među ostalim, 1978. primio je Počasni prsten Društva Görres, što je najveća znanstvena nagrada toga društva.

Bibliografija

Hubert Jedin: Kleine Konziliengeschichte, Herder, Freiburg et al. 1978. ISBN 3-451-18537-7.

Lebensbericht. Mit einem Dokumentenanhang, hrsg. Konrad Repgen (= Veröffentlichungen der Kommission für Zeitgeschichte), Mainz 1984, ISBN 3-7867-1086-4

Roland Böhm: Hubert Jedin. In: Biographisch-Bibliographisches Kirchenlexikon (BBKL). Band 3, Bautz, Herzberg 1992, ISBN 3-88309-035-2, Sp. 1–5.

Heribert Smolinsky (Hrsg.): Die Erforschung der Kirchengeschichte. Leben, Werk und Bedeutung von Hubert Jedin (1900–1980) (= Katholisches Leben und Kirchenreform im Zeitalter der Glaubensspaltung, Bd. 61), Aschendorff, Münster 2001, ISBN 3-402-02982-0