Hermann Bahr

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 415573 od 7. ožujka 2022. u 04:40 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (brisanje nepotrebnog teksta)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Hermann Bahr

Hermann Bahr (Linz, 19. srpnja 1863. - München, 15. siječnja 1934. ), austrijski pisac, redatelj, kritičar.


Životopis

Rodio se je u Linzu 1863. godine. Kao sin bilježnika išao je u gimnaziju u Salzburgu. Studirao je od 1884. do 1887. godine klasičnu filologiju, filozofiju, pravo i ekonomiju u Beču, Czernowitzu i Berlinu. Tijekom njegovog boravka u Parizu između 1888. i 1890. godine započinje njegova pjesnička karijera kao kritičara književnosti i umjetnosti. Nakon svog boravka u Berlinu, gdje je bio suradnik projekta "Freien Bühne", vratio se 1891.godine natrag u Beč. Tu se proslavio kao kazališni kritičar, odnosno, kritičar književnosti i umjetnosti uopće.

Kao vrhunac njegove karijere ubrajamo kad ga je Max Reinhardt pozvao za redatelja Njemačkog teatra u Berlinu (1906./07.), kao i vođenje Burgtheatra u Salzburgu (1918).

Sa svojim kritičkim spisima sudjelovao je u stvaranju novih stilskih pravaca u književnosti poput bečke moderne. Vrijedno je također izdvojiti iz njegovog književnog opusa četrdesetak kazališnih komada i deset romana.

Djela

Izbor iz njegovih djela u izvornom nazivlju:

Prozna djela

  • 1890. Die gute Schule. Seelenstände
  • 1891. Fin de siecle
  • 1897. Theater
  • 1908. Die Rahl
  • 1909. Drut
  • 1910. O Mensch
  • 1916. Himmelfahrt
  • 1919. Die Rotte Korahs
  • 1929. Ö. in Ewigkeit

Drame

  • 1887. Die neuen Menschen
  • 1891. Die Mutter
  • 1897. Das Tschaperl
  • 1914. Der Querulant

Komedije

  • 1900. Wienerinnen
  • 1902. Der Krampus
  • 1904. Der Meister
  • 1907. Ringelspiel
  • 1909. Das Konzert
  • 1911. Die Kinder
  • 1912. Das Prinzip

Eseji

  • 1890. Zur Kritik der Moderne
  • 1891. Die Überwindung des Naturalismus
  • 1916. Expressionismus


  1. Preusmjeri Predložak:Književnici razdoblja 1857. – 1952.