Umjetnost stakla
Umjetnost stakla, vrsta likovne umjetnosti u kojoj umjetnik stvara umjetnička djela koja su u znatnoj mjeri ili u cijelosti od stakla. Stari Feničani su otkrili staklo. Intenzivni razvitak stakla kao ukrasna i funkcionalnog sredstva dogodio se je u starom Egiptu i staroj Asiriji. U starom Rimu usavršena je tehnike proizvodnje stakla pa su ga za oblaganje zidova čak proizvodili u tankim pločicama. Puhano staklo datira od 2. st. pr. Kr., otkad datiraju prve lule za puhanje stakla, u vrijeme stvaranja Rimskog Carstva. Staklo je tad postalo dostupnije u kućanstvu te je stakleno posuđe postalo pravi hit onog vremena. Stoljećima se je tehnologija poboljšavala, što je omogućilo lakšu i jeftiniju proizvodnju te veću dostupnost.[1]
Godine 2001. u Zagrebu je osnovan kolegij Tehnike i umjetnost stakla na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Osnovan na inicijativu tadašnjeg dekana ALU-a slikara i scenografa profesora Zlatka Kauzlarića Atača. Od početka ga vodi Anton Vrlić. Vrlić je bio učenik Raoula Goldonija, koji je bio svjetski priznati suvremeni oblikovatelj stakla i koji je najdosljednije u hrvatskoj suvremenoj umjetnosti obrađivao kao materijal.[2] Ostali poznati hrvatski likovni umjetnici koji su stvarali u staklu su Gordana Drinković[3], Ljerka Njerš[4], Petar Hranuelli[5], Petar Dolić[6], Đurđica Horvat[7], Gordana Turuk[8], Ana Horvat, Alana Kajfež,[9] Boris Bućan[10], Jagoda Buić, Kuzma Kovačić, Kažimir Hraste, Dražen Trogrlić, Jeronim Tišljar[11] Zdenka Sertić i dr.
Umjetnost stakla ima razne tehnike: vitraj,[12] pâte de verre ("staklena pasta") i dr. [2]
Izvori
- ↑ (): Saznajte više o umjetnosti stakla Obrt Staklar Pino. nedatirano. Pristupljeno 16. srpnja 2020.
- ↑ 2,0 2,1 Jutarnji.hr: Izložba u Mimari - FOTO: U STAKLU ZAJEDNO Pogledajte umjetnička djela od stakla studenata i profesora ALU Jutarnji list. 11. srpnja 2016. Pristupljeno 16. srpnja 2020.
- ↑ Razgovor s Gordanom Drinković: Gordana Drinković Razgovarala: Diana Mikloš. Wish.hr. nedatirano. Pristupljeno 15. srpnja 2020.
- ↑ Mas Zadar: Izložba – Stvaranje ljepote u suvremenom mediju Muzej antičkog stakla Zadar. 11. ožujka 2019. Pristupljeno 16. srpnja 2020.
- ↑ Razgovor s Petrom Hranuellijem. Razgovarala Eda Vujević: Mojih stotinu staklenih skulptura Slobodna Dalmacija. 23. travnja 2019. Pristupljeno 16. srpnja 2020.
- ↑ (): OTVORENA ‘PROCESIJA’ Staklene skulpture Petra Dolića u Domu Marina Držića Dubrovački list. 28. kolovoza 2019. Pristupljeno 16. srpnja 2020.
- ↑ Vesna Zovko/V.M./HRT: Skulpture od stakla Đurđice Horvat HRT. 26. travnja 2019. Pristupljeno 16. srpnja 2020.
- ↑ (slovački) Razgovarala s Gordanom Turuk Dana Bischof. Gordana Turuk Smútku je na svete dosť, ja tvorím šťastie - Ľudia - Žena Pravda.sk. 29. travnja 2014. Pristupljeno 16. srpnja 2020.
"Narodili ste sa v Nemecku, žijete na Slovensku, ste Chorvátka. Kde sa cítite ako doma? - Celá moja rodina pochádza z Chorvátska, v Nemecku som sa narodila úplnou náhodou. Pobudli sme tam s rodinou 3–4 roky, rok sme strávili vo Viedni a potom sme sa následne nastálo presťahovali do Chorvátska, kde som prežila nádherné detstvo. Hrávali sme sa pri mori. - Myslela som si, že k moru chodíme len my, ktorí ho „doma“ nemáme… - Nie. Keď sa skončila škola, išlo sa k moru – všetci Chorváti majú nejaký domček pri mori." - ↑ K.V.: Izložba skulptura u staklu “Frozen Beauty – Zamrznuta ljepota” u Galeriji AMZ ZGportal Zagreb. 2. studenoga 2019. Pristupljeno 16. srpnja 2020.
- ↑ Razgovarala Ksenija Baronica. Razgovor: BORIS BUĆAN, slikar i dizajner - Gradim slike od stakla Vijenac MH. br. 497 - 21. ožujka 2013. Pristupljeno 16. srpnja 2020.
- ↑ (): Alana Kajfež - Prisutnost mirnih voda - izložba povodom Međunarodnog dana mira u Galeriji Antuna Augustinčića u Klanjcu. Muzeji Hrvatskog Zagorja. Najava otvaranja izložbe 21. rujna 2018. Pristupljeno 16. srpnja 2020.
- ↑ (): Umjetničko staklo Graditeljstvo.hr. nedatirano: Pristupljeno 16. srpnja 2020.