Spišská Nová Ves

Spišská Nová Ves
	Panorama Spišske Nove Vesi
	; Grb
	; Grb
	Koordinate: 48°56′N 20°33′E / 48.933°N 20.55°E
Država	Slovačka
Pokrajina	Košicka
	Vlast
- Gradonačelnik	Pavol Bečarik
	Površina
- Ukupna	66,672 km²
Visina	430 m
	Stanovništvo (2020.)
- Grad	36 729
- Gustoća	550 stan./km²
Vremenska zona	CET (UTC+1)
- Ljeto (DST)	CEST (UTC+2)
Poštanski broj	052 01
Pozivni broj	+421 (0)53
Registarska oznaka	SO
	Službena stranica www.spisskanovaves.eu
Zemljovid
	; Spišská Nová Ves

Spišská Nová Ves (mađ. Igló, njem. (Zipser) Neu(en)dorf) je grad u Košičkom kraju u istočnoj Slovačkoj. Grad je upravno središte Okruga Spišská Nová Ves.

Zemljopis

Grad se nalazi jugoistočno od Visokih Tatri u regiji Spiš, a leži na obje obale rijeke u Hornád. To je najveći grad u okrugu Spišská Nová Ves

Povijest

Prva naselja na području grada datiraju iz neolitika. Kasnije na ovo područje doseljavaju Kelti koji sa sobom donose i napredne tehnologije u preradi željeza. Dokaz da su Kelti živjeli na ovom području je pronalasci Keltskog novca. Tijekom 6. stoljeća, u razdoblju poznatom kao velika seoba naroda, slavenska plemena su se pojavila u Spiš regiji. Naselje na području današnjega grada bilo je uključeno u sastav Velikomoravske Kneževine. U 12. stoljeću zabilježeno je slovačko naselje Iglov, smješteno između današnjih ulica Mlynská i Reduta, u središtu sadašnjega grada. Naselje je pretrpjelo velika oštećenja u 13. stoljeću od Tatara. Karpatski Nijemci kolonizirali su grad i u 13. stoljeću i njihovo naselje je poznato kao "Villa Nova" ("Novi grad", na latinskom) ili "Neudorf" ("Novi grad" na njemačkom), koji obuhvaća područje od sadašnjeg grada. Iglov i Neudorf su spojeni u jedan grad u drugoj polovini 13. stoljeća.

Grad primio trgovačka prava u 14. stoljeću, a rastao je i postao važan trgovački grada. On je postao službeni rudarski grad 1380. godine i imao je najveće tržište u Kraljevini Ugarskoj. Rudarstvo je bila važna djelatnost u gradu. Metal je obrađivan u pećima koje su ložene sa drvima iz obližnjih šuma.

Kovači su bili prvi lokalni obrtnici ujedinjeni u ceh, koji je dobio kraljevske povlastice 1436. godine. Grad je bio obrtničko središte sa brojnim obrtnicima.

Jaki utjecaj Nijemaca koji žive u Spiš regiji doveo je do toga da je grad postao luteranski 1540. godine. Između 1569. i 1674. u gradu je zabranjeno katoličanstvo. grad je imao mnogo kontakata sa Poljskom što je pomoglo potaknuti nacionalnu svijest u slovačkom narodu. Godine 1778. Spišská Nová Ves postala je glavni grad "Provincija od 16 Špič gradova".

U 19. stoljeću jedna od glavnih gospodarskih grana bila je proizvodnja kamena. Ostale industrijske aktivnosti uključuju proizvodnju nafte i tekstilnu industriju, kao i proizvodnju poljoprivrednih strojeva. Željeznička pruga stigla je do grada 1870. godine. A elektrana je sagrađena 1894. godine s novim tehnologijama životni uvjeti su poboljšali.

Gradski muzej

Kazalište u Spišskoj Novoj Vesi

Stanovništvo

Grad je 2001. godine imao 39 193 stanovnika,^[2] a 2020. godine 36 729 stanovnika.^[1]

Kretanje broja stanovništva od 1880. godine

Godina	Stanovnika	Domaćinstava
1880.	7913	822
1890.	7769	844
1900.	9301	1016
1910.	10.525	1132
1921.	10.955	1150
1930.	12.258	1481
1950.	12.248	1629
1961.	16.878	1931
1970.	22.345	1987
1980.	21.917	2164
1991.	39.218	2393
2001.	39.193	2503
2020.^[1]	36.729	?