Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Kršćanska fantastika

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 364867 od 6. prosinac 2021. u 08:43 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)

Kršćanska fantastika podžanr je fantastike u kojem se pojavljuju neki elementi kršćanstva.

Obilježja

U nekim djelima kršćanske fantastike elementi se osobito ističu, a u drugim su pak suptilniji i teže uočljivi. Česta obilježja su teme filozofskih ideja, društvenih pitanja, vjere i morala, borbe dobra i zla te duboke karakterizacije likova. Nije česta uporaba magije, iako nije ni isključena (npr. Gandalf u Gospodaru prstenova). Vrlo često se koristi alegorija (npr. Čarobnjakov nećak).[1]

Utjecaj na društvo

Iako u Hrvatskoj kršćanska fantastika nije osobito popularna, u SAD-u i europskim državama postaje sve popularnija, čemu u prilog govori i činjenica da se njome bave i znanstveni radovi (poznati rad Kršćanska fantastika: Od 1200. do danas engleskog književnog kritičara Colina Manlovea). Čitanje knjiga kršćanske fantastike može imati velik utjecaj na duhovni razvoj čovjeka, koji može dovesti čak i do obraćenja (npr. čitanje Gospodara prstenova potaklo je mnogo ljudi da se obrate na kršćanstvo[2], pa čak i samog C. S. Lewisa, koji će kasnije postati jedan od najpoznatijih pisaca tog žanra[3]).

Najpoznatiji autori i djela kršćanske fantastike

Strani autori i djela

Domaći autori i djela

Pitanje Harryja Pottera

Vrlo je dvojbena situacija oko poznatog serijala Harry Potter. Autorica tog serijala J. K. Rowling je kršćanka, stoga je umetnula mnoge kršćanske poveznice i elemente u Harryja Pottera (npr. Harryjeva smrt i povratak kako bi uništio Voldemorta[HP7], biblijski natpisi na grobovima Harryjevih roditelja, proročanstvo i sl.) Neki kršćanski autori uspoređuju i Nevillea s Petrom; obojica se u početku boje, ali kasnije hrabro preuzimaju vodstvo. Osim toga, knjiga ima sva obilježja kršćanske fantastike (duboka karakterizacija, društvena pitanja, borba dobra i zla). Mnogi crkveni velikodostojnici kao kardinal George Pell [4] hvalili su Harryja Pottera, a čak je i papa Ivan Pavao II. rekao: "One (knjige) nisu problem. Ako sam dobro razumio (...), pomažu čitatelju u razlikovanju dobra i zla."[5] Ipak, neki svećenici kao don Damir Stojić i katolički mislioci kao Gabriele Kuby smatraju serijal antikršćanskim.[6]

Poveznice

Izvori

  1. Best Fantasy Books: Kršćanska fantastika, pristupljeno 10. studenoga 2020. (engl.)
  2. Fredric Heidemann: Bio sam ateist, a onda sam pročitao Gospodara prstenova, www.bitno.net, pristupljeno 10. studenoga 2020.
  3. C. S. Lewis: Kako osobnu vjeru održati živom, www.ipaprkc.org, objavljeno 20. travnja 2020., pristupljeno 10. studenoga 2020.
  4. George Pell: Harry Potter i kršćani (eng.), Sunday Telegraph, 23. rujna 2007.
  5. CBBC Newsround: Papa Ivan Pavao II. uz Harryja Pottera (eng.), objavljeno 3. veljače 2003., pristupljeno 10. studenoga 2020.
  6. Damir Stojić: Harry Potter i slično, www.studentski-pastoral.com, pristupljeno 11. studenoga 2020.