Apertura (razdvojba)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 363636 od 6. prosinca 2021. u 05:45 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži

Apertura (lat. apertura: otvor) može značiti:

  • apertura, u optici, je najveći (maksimalni) promjer snopa svjetlosti koji može proći kroz optički sustav. Aperturu može predstavljati sama veličina optičkog dijela (na primjer promjer optičke leće) ili veličina dijafragme smještene okomito na optičku os sustava ispred optičkog dijela. Slika tako određenog otvora naziva se ulazna pupila. Kut koji je određen promjerom ulazne pupile i točkastim predmetom (objektom) naziva se kutna apertura i predstavlja mjeru za svjetlosnu moć optičkog sustava.
    • relativna apertura ili f-broj, u fotografiji, određuje se kao omjer žarišne daljine optičke leće i promjera ulazne pupile.
    • kod mikroskopa relativna apertura se naziva numeričkom aperturom i određuje kao umnožak sinusa polovice kuta određenog aperturom i točkom predmeta, i indeksa loma sredstva (medija) između predmeta i predmetne leće (objektiva): A = n∙sin α/2.
  • aperturom, u fonetici ili glasoslovlju, se zove otvor, odnosno stupanj otvorenosti, bukalnoga (ȗsnoga) kanala za vrijeme emisije jezičnoga glasa. Po mišljenju nekih lingvista (na primjer N. S. Trubeckoj), posebne samoglasničke značajke jedino ovise o različitim stupnjevima aperture i "stupanj aperture specifično je samoglasnička značajka". Po drugima (na primjer F. de Saussure, A. Martinet), svi se glasovi mogu razvrstati prema stupnju njihove aperture, između minimalne (za okluzivne ili zatvorne suglasnike) i maksimalne aperture (za najotvorenije suglasnike, a zatim i za vokale). [1]

Izvori

  1. apertura, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 4. veljače 2020.


Disambig.svg    Ovo je razdvojbena stranica.
Ona pomaže u orijentaciji tako da popisuje sve stranice koje dijele isti naslov. Ako vas je poveznica iz nekog članka poslala ovamo, možda biste željeli vratiti se i ispraviti je da pokazuje izravno na željenu stranicu.