Rimavská Sobota

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 362085 od 2. prosinca 2021. u 02:43 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web))
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Rimavská Sobota. Za druga značenja pogledajte Okrug Rimavská Sobota.
Rimavská Sobota
Panorama grada Rimavská Sobota
Panorama grada Rimavská Sobota
Grb
Grb
Koordinate: 48°22′N 20°00′E / 48.367°N 20°E / 48.367; 20
Država Flag of Slovakia.svg Slovačka
Pokrajina Grb Banskobistrički Banskobistrička
Vlast
 - Gradonačelnik Jozef Šimko
Površina
 - Ukupna 77,55 km²
Visina 208 m
Stanovništvo (31. prosinca 2001.)
 - Grad 25.088
 - Gustoća 314 stan./km²
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 965 01
Pozivni broj +421 (0)47
Registarska oznaka RS
Službena stranica www.rimavskasobota.sk
Zemljovid
Rimavská Sobota na karti Slovačka
Rimavská Sobota
Rimavská Sobota
Spemenik Sándoru Petőfiu u Rimavskoj Soboti

Rimavská Sobota (mađ. Rimaszombat, njem. Großsteffelsdorf), je grad u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj. Upravno središte Okruga Rimavská Sobota. U povijesnoj regiji Malohont.

Zemljopis

Grad se je smjestio oko 250 km istočno od Bratislave i oko 100 km od Banske Bistrice. Grad se sastoji od 11 dijelova Bakta, Dúžava, Kurinec, Mojín, Nižná Pokoradz, Rimavská Sobota, Sabová, Sobôtka, Včelinec, Vinice i Vyšná Pokoradz.

Povijest

Prvi tragovi naselja na području grada su iz neolitika. Ostala arheološka otkrića datiraju iz brončanog i željeznog doba. Ovo područje naseljavaju Kelti, zatim Slaveni koji su naselili najvjerojatnije u 7. i 8. stoljeću. Stara mađarska plemena došla su početkom 10. stoljeća a naselili u 11. stoljeću. Srednjovjekovni grad je osnovan vjerojatno u drugoj polovici 11. stoljeća.

Prvi pisani zapis o Rimavskoj Soboti je iz 1271. kao Rymoa Zumbota i pripadao je nadbiskupiji Kalocsa, koja je u vlasništvu grada od 1150. do 1340. Tamás Széchenyi iz Transilvanije postaje vlasnik grada 1334. U prvoj polovici 15. stoljeća grad je bio malen i slabo razvije, a ekonomski razvoj prekinut je turskom okupacijom prvo 1553.1593. zatim 1596.1686. Grad se ponovo počeo razvijati u 18. stoljeću. Od 1850. do 1922. bio je glavni grad Gemer-Malohont (maď. Gömör-Kishont) županije, nakon pridruživanja ovim dvjema županija. Industrija se počela razvijati u 20. stoljeću.

Nakon raspada Austro-Ugarske, grad je bilo okupiran od strane čehoslovačke vojske u siječnju 1919., mađarska vojska u grad ulazi u svibnju 1919. Čehoslovačka ponovo zauzima grad u srpnju 1919. Nakon prve bečke arbitraže 1938. grad je pripadao Mađarskoj do kraja 1944. kada je pripojen Čehoslovačkoj.

Stanovništvo

Razvoj stanovništva[1]
Godina 1. 1. 1993.[2] 1999. 2006. 2013. 2019. 2020.
Broj stanovnika 25.138 25.379 24.374 24.322 23.751 23.562

Napomena: Ako nije drugačije naznačeno, stanovništvo je posljednjeg dana u godini.


Po popisu stanovništa iz 2001. grad je imao 25.088 stanovnika.

Etnički sastav

Religija

Gradovi prijatelji

Izvor

Vanjske poveznice

Ostali projekti

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Rimavská Sobota