Mate Kapović

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 358430 od 1. prosinca 2021. u 00:35 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web))
Skoči na:orijentacija, traži
Mate Kapović
Rođenje 5. kolovoza 1981.
Zagreb, Hrvatska
Prebivalište Zagreb, Hrvatska
Polje Lingvistika, kroatistika
Institucija Filozofski fakultet u Zagrebu (2004. – )
Alma mater Filozofski fakultet u Zagrebu
Akademski mentor Ranko Matasović

Mate Kapović (Zagreb, 5. kolovoza 1981.), hrvatski jezikoslovac, bivši zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba.

Životopis

God. 1999. maturirao je na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu i potom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisao studij kroatistike i lingvistike, koji je dovršio 2003. stekavši naslov profesora hrvatskog jezika i književnosti i lingvistike.[1] Od 2004. radi na Odsjeku za lingvistiku FFZG-a. Doktorski studij dovršio je 2007. na Filozofskom fakultetu u Zadru, gdje je pod mentorstvom Ranka Matasovića obranio tezu Rekonstrukcija baltoslavenskih osobnih zamjenica s posebnim osvrtom na naglasak.[1][2]

God. 2010. izabran je u zvanje docenta, a 2014. u zvanje izvanrednog profesora na FFZG-u,[3] gdje predaje opću fonologiju, komparativnohistorijsku lingvistiku, indoevropsku fonologiju i morfologiju. U njegovu su znanstvenom interesu također i akcentologija, sociolingvistika, dijalektologija i jezična politika.[4] Stručno se usavršavao na stipendijama u Istanbulu, Beču i Osaki.

Objavio je knjige Uvod u indoeuropsku lingvistiku: Pregled jezikâ i poredbena fonologija (2008.), Čiji je jezik? (2011) i Povijest hrvatske akcentuacije: Fonetika (2015) te napisao više desetaka članaka objavljenih u hrvatskim i inozemnim časopisima.[2] Pokretač je redovite godišnje međunarodne konferencije International Workshop on Balto-Slavic Accentology (IWoBA), koja se održava od 2005. okupljajući svjetski istaknute baltoslaviste, baltiste i slaviste.[2]

Član je Odbora za dijalektologiju Razreda za filološke znanosti HAZU.[5] Redovno sudjeluje u javnim raspravama o jeziku i politici pri čemu se kritički postavlja prema jezičnom purizmu u Hrvatskoj te kritizira kroatiste kada tvrde da se u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji govore četiri standardna jezika.[6][7][8]

Politička djelatnost

U okviru zajedničke političke platforme u koaliciji pet stranaka (Zagreb je naš!, Nova ljevica, ORaH, Radnička fronta i Za grad) je izabran za gradskog vijećnika u Gradskoj skupštini Zagreba kao prvi rotacijski zastupnik Radničke fronte. Godine 2018. zamijenila ga je rotacijska zastupnica Katarina Peović Vuković.

Djela

Autorske knjige

  • Uvod u indoeuropsku lingvistiku: Pregled jezikâ i poredbena fonologija (2008.)
  • Čiji je jezik? (2011.)
  • Ogledi o kapitalizmu i demokraciji (2015.)
  • Povijest hrvatske akcentuacije: Fonetika (2016.)
  • Jeziku je svejedno (2019.) (Koautori: Starčević, Anđel; Sarić, Daliborka)

Uredničke knjige

  • Indoevropski jezici (The Indo-European Languages, urednik 2. izdanja, 2017.)[9]

Izvori

  1. PREUSMJERI Predložak:Izvori