Južna Dakota

1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir SAD država

Južna Dakota je savezna država SAD-a. Ime je dobila po Lakota i Dakota Sioux indijanskim plemenima, koji sastavljaju veliki dio stanovništva i povijesno dominiraju područjem.

Kao južni dio bivšeg područja Dakote, Južna Dakota je postala država 2. studenog 1889., istodobno sa Sjevernom Dakotom. Pierre je glavni grad države, a Sioux Falls, s oko 183.200 stanovnika, najveći je grad Južne Dakote. Južnu Dakotu graniče države Sjeverna Dakota (na sjeveru), Minnesota (na istoku), Iowa (na jugoistoku), Nebraska (na jugu), Wyoming (na zapadu) i Montana (na sjeverozapadu). Država je podijeljena na rijeku Missouri, koja dijeli Južnu Dakotu u dvije zemljopisno i socijalno različite polovice, koje stanovnici poznaju kao "East River" i "West River".

Okruzi (Counties)

Južna Dakota se sastoji od 66 okruga (counties)

Vanjske poveznice

• Community and City Profiles: HomeTownLocator.com

Najveći gradovi

(Stanje 1. srpnja 2004)

• Sioux Falls - 136.695
• Rapid City - 61.459
• Aberdeen - 24.196
• Watertown - 20.207
• Brookings - 18.705
• Mitchell - 14.887
• Pierre - 13.983
• Yankton - 13.491
• Huron - 11.198

Stanovništvo

Indijanci.- Države Južna i Sjeverna Dakota dobile su ime po Dakota ili Sioux Indijancima, čije ime znači 'saveznici'. Osim njih pradomovina je i plemenima Sutaio i Cheyenne. Svojevremeno su tu živjela i plemena Arapaho i Kiowa na Black Hillsu. Arikara na Missouriju, nakon odvajanja od plemena Skidi Pawnee, a kraće vrijeme još neke skupine Siouana: Ponca, Omaha i Winnebago.

Spomenici i zanimljivosti

Planina Rushmore, na kojoj su uklesane biste 4 američka predsjednika.

Izvori

Nedovršeni članak Južna Dakota koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.