Hrtkovci
 |
Točnost podataka u ovom članku je osporena. (Rasprava) Ne postavljajte ovaj predložak ako niste pokušali ispraviti sporne dijelove teksta i napisali obrazloženje na stranici za razgovor! |
{{#invoke:Category handler|main|draft={{SAFESUBST:#invoke:Unsubst||$B=
Prije objave u glavnom imenskom prostoru članak mora imati {{#invoke:list|horizontal|indent=1|nepristrano gledište i izvore, mora biti provjerljiv
i poštivati smjernicu o životopisima živih osoba.}}
Sav sadržaj mora biti enciklopedijske prirode i slobodnih autorskih prava. Članak mora biti pisan wikistilom i mora sadržavati {{#invoke:list|horizontal|indent=1|wikipoveznice i kategorije.}} Nakon što su svi preduvjeti zadovoljeni i članak je sadržajno dovršen, postavite zahtjev za premještanje stranice u glavni imenski prostor.
Zadnja izmjena: WikiSysop (razgovor | doprinosi) {{#invoke:Time ago|main| 20211117005201 }}. (osvježi)
{{#invoke:Category handler|main}}
}}}}
| Hrtkovci | |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 44°52′N 19°46′E / 44.867°N 19.767°E | |
| Država | Srbija |
| Pokrajina | Vojvodina |
| Okrug | Srijemski okrug |
| Općina | Ruma |
| Površina | |
| - Ukupna | 41,7 km² |
| Visina | 74 m |
| Stanovništvo (2002.) | |
| - Naselje | 3.428 |
| - Naselje gustoća | 82 stan./km² |
| Poštanski broj | 22427 |
| Pozivni broj | 022 |
| Registarska oznaka | RU |
| Zemljovid | |
  Hrtkovci | |
Hrtkovci (mađ. Herkóca) je naselje u Srijemu, u Vojvodini, Srbija.
Zemljopis
Nalaze se na 44° 52' 44" sjeverne zemljopisne širine i 19° 46' 14" istočne zemljopisne dužine, u središnjem južnom dijelu srbijanskog dijela Srijema, nekoliko kilometara istočno od rijeke Save, kod dijela gdje od svog toka prema istoku skreće prema jugu.
Upravna podjela
Upravno pripadaju općini Rumi u Srijemskom okrugu u autonomnoj pokrajini Vojvodini.
Povijest
Prapovijest
Područje Hrtkovaca bilo je naseljeno još u prapovijesti. O tome svjedoči prethistorijsko nalazište Gomolova nedaleko od Hrtkovaca na lijevoj obali Save. Kao arheološko nalazište spominje se već od 1898. godine.
18. stoljeće
Iz 18. stoljeća datira današnji oblik naziva Hrtkovaca. U povijesnim izvorima njemačke i mađarske provenijencije javlja se u sličnim inačicama: 1742. Herkovze, Herkovzi, Herczekovcze, 1745. Herkovcze, 1762. Herkofze, 1780-82. Hertkovcze, 1803. Horkovcze, 1805./1807. Hertkovcze, 1829. Herkovcze, Hertkovcze, 1865./1868 Hertkovce.
Nakon razdoblja opetovanih zahtjeva Hrvatskog sabora da se Srijem preda jurisdikciji Sabora i podloži banu, carica Marija Terezija obnovila je županijsko uređenje 1745. godine i Ruma kojoj su poslije pripali Hrtkovci našla se u sastavu obnovljene Srijemske županije, koja je postala dijelom Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije,<ref> Hrvatska riječ Hrvatski doprinos zemunskom naslijeđu. 29. svibnja 2009.</ref> dok su Hrtkovci ostali u sastavu Vojne krajine.
Hrtkovci su kroz povijest bili izuzetno napredno selo pa su još koncem 18. stoljeća školsko, obrtno i poljodjelsko središte južnog Srijema. Godine 1773. otvorena je državna graničarska škola u Hrtkovcima.<ref name="živa voda"/> Godine 1785. car Josip II. ukinuo je županije uveo okružja. Hrtkovci i cijeli Srijemske županije potpali su pod pečuško okružje. Poslije smrti Josipa II. 1790. županije su obnovljene prema njihovom ustroju iz sredine 18. stoljeća.
19. stoljeće
Nakon Austro-ugarske (1867.) i Hrvatsko-ugarske nagodbe (1868.) Srijemska županija je ostala u Hrvatsko-slavonskom kraljevstvu. Po ukidanju Vojne Krajine 1881., preostali dijelovi Srijema, a s njima i Hrtkovci, upravno su dodijeljeni Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji.
U drugoj polovici 19. stoljeća Klimenti su i dalje činili značajan udio stankovnika Hrtkovaca i davali selu prepoznatljivu značajku. Njihova koncentracija je bila najveća u dijelu sela, koji je bio poznat pod imenom „Cakića šora”. Dobar poznavalac srijemskih prilika, Krunoslav Tkalac zabilježio je o tome: „U drugoj polovini 19. st. u ulici tzv. Cakića šor, gdje su Klimenti najviše stanovali, osjećali ste se s obzirom na jezik kao u pravom arnautluku”.{{#invoke:Footnotes|sfn|template=sfn}}
Pred Prvi svjetski rat
Dobrovoljno vatrogasno društvo osnovano je 1901. godine. Godine 1902. godine sami Hrtkovčani su izgradili cestu do Platičeva (8 km), spojivši se tako na željezničku prugu Ruma – Klenak (puštenu u promet prije dvije godine). Godine 1904. selo je dobilo svoje pogrebno društvo.<ref name="živa voda">(): Živa voda Hrvatska riječ, Subotica. 3. veljače 2012.. Pristupljeno 1. listopada 2020. </ref> U Srijemu je u vremenu neposredno prije Prvoga svjetskog rata i između dvaju svjetskih ratova, među ostalim i zbog djelovanja Hrvatske seljačke stranke oslobodio se snažan duh hrvatstva. 1910. godine osnovana je Hrvatska čitaonica koja je imala i svoju kazališnu grupu<ref name="dom kulture"/>, te parni mlin, jedan od prvih u Srijemu. Od 1912. u selu je ljekarna, ambulanta i stalni liječnik.<ref name="živa voda"/>
Međuraće
Hrvatstvo je u međuraću ušlo u veliki uzlet. Osnovana razna udruženja animatora kulturnog, športskog, prosvjetnog i drugih vidova života s hrvatskim predznakom.<ref name="dom kulture"/> Tih godina većina stanovnika sela bila je siromašna i za male su novce cijeli dan radili teške poslove u bogataškim kućama ili na zemljišnim imanjima. Bogati su bili malobrojni, uglavnom Nijemci, obrtnici, trgovci, veleposjednici i lihvari, a neki su imali čak osobne automobile. Mnogi siromašni žitelji upali su u dugove te su bili sve ovisniji o lihvarima. Mnogi su iselili u potrazi za boljim životom, a dio i u Ameriku. Politički život se je zaoštravao. Polarizirale su se dvije najjače stranke, Radićev HRSS koji je smjelo postavljao pitanje položaja Hrvata i Hrvatske u novoj državi i išla do zahtjeva za neovisnošću, te Pašićeva Radikalna stranka, koja je propagirala centralizam i hegemonizam. I drugi su tu pokušali nešto izboriti za seb. U Hrtkovcima su kao u cijeloj Vojvodini po tome prednjačili Nijemci sa svojim militantnim Kulturbundom. Mađari su se odvojili od ostalih ali nisu bili toliko dobro organizirani.<ref name="iz knjige"/>
Godine 1922. osnovano je Društvo gospodarske čitaonice, čija pravila se čuvaju u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.<ref>Pleše, Slavica. 2000. Pravila društava: 1845.-1845.: tematski vodič. Zagreb: Hrvatski državni arhiv, str. 73.</ref> Godine 1925. godine osnovan je ogranak Hrvatskog radiše, 1926. godine Hrvatsko sportno društvo Šubić koje je imalo u svom sklopu nogometni klub istog imena<ref name="dom kulture"/> (osnovan iste godine<ref name="živa voda"/>).
U Hrtkovce je u međuraću došao za župnika glasoviti franjevac iz Dubrovnika, publicist i zastupnik Kalikst Tadin (1877. – 1935.), koji je ondje i umro.<ref>Mladinov, Slobodan. Dubrovačka vladika Mare Červa. Dubrovnik: časopis za književnost, nauku i umjetnost, N.s., god. 7 (1996), 1, Sto godina filma u svijetu i u Hrvatskoj, str. 132-135.</ref>
Godine 1930. u Hrtkovcima je osnovano Hrvatsko prosvjetno društvo Tomislav s muškim pjevačkim zborom.<ref name="dom kulture"/>
Također je te godine u selo dovedena električna struja.<ref name=vukovaru/>
Godine 1935. godine osnovan je Crveni križ, a 1938. godine Ženski crkveni pjevački zbor.<ref name="dom kulture"/> Tad je otvoreno i kino.<ref name="živa voda"/> U tom razdoblju nositelj amaterskog kazališnog života u mjestu je Stjepan Dorn, ljekarnik po zanimanju koji je u Hrtkovcima imao ljekarnu, a koji je bio suosnivač kazališne skupine, voditelj, redatelj i scenograf.
U to je vrijeme planirana i gradnja Hrvatskog doma u Hrtkovcima. Tu novu vrstu društvenih objekata u hrvatskim krajevima uveo je poznati hrvatski arhitekt Aleksandar Freudenreich i dano im je ime Hrvatski dom.<ref name="dom kulture"/> Sporazumom Cvetković-Maček stvorena je Banovina Hrvatska koja je obuhvatila i dio Srijema, no Hrtkovci su ostali izvan Banovine.
Drugi svjetski rat
Uskoro je izbio drugi svjetski rat i Hrtkovci su se našli u NDH,<ref name="dom kulture"/> gdje su bili dio kotara Rume u Velikoj župi Vuci. 12. travnja 1941. u Hrtkovce su ušli dijelovi 8. tenkovske divizije Trećeg Reicha. Mještani su mirno, sa strahopoštivanjem, i s nekom strepnjom gledali ulazak njemačkih snaga. Hrtkovački su Nijemci oduševljeno klicali njemačkim vojnicima, osobito aktivisti Kulturbunda. Folksdojčeri su bili povlašteni sloj društva. Za predsjednika općine u Hrtkovcima postavili su Pavliku Kupeka. Par tjedana poslije u selo su stigle ustaše iz sastava Ustaške bojne iz Mitrovice. Na čelo Općinskog poglavarstva postavile su Antuna Gračana. Novi općinski načelnik preko noći postao je totalni Nijemac, odazivao se samo na ime Paul, zaboravio je hrvatski jezik i imao je prevoditelja. Ustaše su činile premetačine po selu oduzimavši svu opremu bivše jugoslavenske vojske, sve vrste oružja, pa i lovačko. Njemačka se vojska stacionirala u logoru formiranom kraj Vranje, a viši časnici su smješteni po većim i boljim kućama u selu. Uskoro su mobilizirani mjesni momci i poslani na ratišta u Bosni. Tek nekoliko je ljudi iz Hrtkovaca otišlo u ustaše. Četnicima se pridružilo tek par osoba. U partizane je otišlo 77 momaka, dok su u domobranima bili svi oni koje je NDH mobilizirala.<ref name=mobilizacija>Branimir Miroslav Tomlekin: „Hrtkovci, priče o sudbini jednog sela“: Pred vama je priča "Mobilizacija" Hrvatske novine, Subotica. Hrvatska nezavisna lista. 1. listopada 2020.. Pristupljeno 1. listopada 2020. </ref> Za vrijeme NDH ime Hrvatskih domova promijenjeno je u Prosvjetno ognjište, a za vrijeme nove Jugoslavije u Dom kulture. Dorn je stupio u kontakt s Freudenreichom, a on je kao zaljubljenik u kazalište 1942. godine rado prihvatio te napravio projekt Hrvatskog doma. Tijek rata nije dopustio neometano financiranje i gradnju.<ref name="dom kulture"/>
U studenome 1944. godine, iza i u vrijeme prolaza posrbljene partizanske vojske kroz Hrtkovce, u Srijemu privode se malim križnim putom do rijeke Save oko 30 u selu nađenih mladića i odraslih muškaraca, i to Hrvata i drugih nesrba te su ih strojnicom poubijali i bacili u rijeku. Slučajnošću preživio je jedan četrnaestogodišnji dječak, koji je i danas živ. Zbivanja je zabilježio kasniji hrtkovački župnik otac Ilija Martinović (1940.-1998.).<ref>Božidar Ručević, član HKV-a (Djelomice prema štivu istog autora za V. Kongres HŽD-a, Zagreb 2010.): Križni putovi Hrvata još uvijek bez znamena. Crtica iz Hrtkovaca u Srijemu, hkv.hr, Objavljeno: Nedjelja, 20. veljače 2011.
{{#invoke:OTRS dopusnica|main|url1=http://hakave.org/%7Curl2=Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća|naslov=Hrvatsko kulturno vijeće - hakave.org}}
{{#invoke:Namespace detect|main|wikipedia=|other=}}
</ref>
FNRJ i SFRJ
Nažalost, Hrtkovci su neopravdano bili proglašeni jednim od najustaškijih sela u Srijemu, te im je poslije rata bilo uskraćeno financiranje, a samodoprinosom nisu mogli pribaviti dovoljno. Entuzijasti iz mjesne Hrvatske čitaonice u Hrtkovcima, posebice oni iz kazališne grupe, iskoristili su dio sakupljenih sredstava za Hrvatski dom te od njih sagradili arteški bunar u Hrtkovcima. <ref name="dom kulture"/> Česma je napravljena tik uz samu cestu Ruma - Šabac, koja prolazi kroz ulice Hrtkovaca.<ref name="živa voda"/> Konfiscirani objekt kina obitelji Harak imenovan je za Dom kulture. <ref name="dom kulture">(): Dom kulture u Hrtkovcima Hrvatska riječ, Subotica. 22. kolovoza 2014.. Pristupljeno 1. listopada 2020. </ref> U Titovoj Jugoslaviji Hrtkovci su ušli u sastav AP Vojvodine, dio NR Srbije.
Protjerivanje Hrvata
U razdoblju od od 26. do 30. listopada 1992. godine, kao posljedica raznih oblika etničkog čišćenja, rimokatoličku župu Hrtkovce je napustilo 1.200 osoba, mahom Hrvata.<ref name="Kićeni"/>. Sam početak progona je počeo 6. svibnja 1992. godine. Iako su mjesni Hrvati bili prvi na udaru, i veliki dio ostalih nesrpskih, osobito katoličkih Hrtkovčana je zbog prijetnja i maltretiranja bio prisiljen zamijeniti kuće i otići iz sela<ref>Radio Subotica «Vojvođanski klub» Procesuirati odgovorne za nasilno protjerivanje nesrpskog stanovništva iz Hrtkovaca, 6. svibnja 2009.</ref>, a nakon progona Hrvata iz Slankamena i Golubinaca<ref name="17 godina"/>.
Za vrijeme rata protiv Hrvatske, ime selu su velikosrbi promijenili iz "Hrtkovci" u "Srbislavci".<ref name="17 godina"/> U Hrtkovce su potom doselili Srbi koji su napustili svoje krajeve. Čim su došli, na mjestu Harakovog kina sagradili su novi Dom kulture Sveti Sava.<ref name="dom kulture"/> Općinskom odlukom je staro ime vraćeno 1995. godine, a poneke ustanove još u 2009. godini izbjegavaju pisati staro ime kao službeno<ref name="17 godina"/>.
2018. godine Branimir Miroslav Tomlekin objavio je knjigu koja je romanizirana kronologija njegove obitelji.<ref name="iz knjige">(): Iz knjige Branimira Miroslava Tomlekina „Hrtkovci, priče o sudbini jednog sela“, romaniziranoj kronologiji njegove obitelji Hrvatske novine. 10. siječnja 2018.. Pristupljeno 1. listopada 2020. </ref>
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva 1910. godine Hrtkovci su imali 2.518 stanovnika od toga kao materinji jezik hrvatski je govorilo 1.144 stanovnika, 644 njemački, 619 mađarski, 70 srpski, 20 slovački, 1 hebrejski i 20 ostali, rimokatolika je bilo 2.381 a pravoslavaca 71.
1970-ih godina u Hrtkovcima živjelo je 3.000 stanovnika, od kojih su 1.500 bili Hrvati, 700 Mađari, 700 Srbi i 180 izjašnjeni kao Jugoslaveni, a postojala je i mala zajednica Slovaka<ref name="17 godina">Radio Subotica I nakon 17 godina Hrtkovci bez Hrvata-povratnika, 6. svibnja 2009.</ref>.
Prije srpske agresije na Hrvatsku, u Hrtkovcima je živjelo 40,24% Hrvata.<ref name="Kićeni">Glas Koncila (Arhivirano 22. veljače 2008.) Divan je kićeni Srijem</ref>
I nakon 17 godina od tog zločina, mjesni se Hrvati nisu vratili u svoje selo<ref>Radio Subotica DSHV: Od tragedije u Hrtkovcima, hrvatska se zajednica vrlo teško oporavlja, 5. svibnja 2009.</ref>.
Iako u selu (broj stanovnika 2009.) ima 6.000 stanovnika, dvostruko u odnosu na 1970-te, posljedica nasilja kojeg su sprovodili velikosrpski šovinisti je da danas u Hrtkovcima ima samo 600 katolika, a to su uglavnom Mađari<ref name="17 godina"/>.
Vojvođanski klub jedna je od rijetkih nevladinih organizacija koja svake godine uporno podsjeća na protjerivanje katolika iz Vojvodine. Za brojna ubojstva širom Vojvodine, u Šidu, Kukujevcima, Moroviću i drugdje, do danas još nitko nije odgovarao, iako je Fond za humanitarno pravo i 1993. i 1994. godine iznio dovoljno podataka koji su ukazivali da su počinitelji bili ne samo među raznim skupinama izbjeglica koje su do dolaska u Srbiju bile organizirane u razne dobrovoljačke skupine ili u vojsku 'Republike Srpske Krajine', već da je među počiniteljima bilo i policajaca.<ref>Dinko Gruhonjić, Deutsche Welle: Isprika protjeranim Hrvatima, hkv.hr, Objavljeno: Srijeda, 9. svibnja 2012.</ref>
<ref>1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, Svibanj 2004, ISBN 86-84433-14-9 nevaljani ISBN</ref>
Kretanje broja stanovnika
<timeline>
Colors=
id:lightgrey value:gray(0.9) id:darkgrey value:gray(0.7) id:sfondo value:rgb(1,1,1) id:barra value:rgb(0.6,0.7,0.8)
ImageSize = width:380 height:380 PlotArea = left:50 bottom:50 top:30 right:30 DateFormat = x.y Period = from:0 till:3428 TimeAxis = orientation:vertical AlignBars = justify ScaleMajor = gridcolor:darkgrey increment:500 start:0 ScaleMinor = gridcolor:lightgrey increment:250 start:0 BackgroundColors = canvas:sfondo
BarData=
bar:1948 text:1948. bar:1953 text:1953. bar:1961 text:1961. bar:1971 text:1971. bar:1981 text:1981. bar:1991 text:1991. bar:2001 text:2001.
PlotData=
color:barra width:20 align:left
bar:1948 from:0 till: 2800 bar:1953 from:0 till: 3195 bar:1961 from:0 till: 3265 bar:1971 from:0 till: 3102 bar:1981 from:0 till: 2855 bar:1991 from:0 till: 2684 bar:2001 from:0 till: 3428
PlotData=
bar:1948 at: 2800 fontsize:S text: 2.800 shift:(-10,5) bar:1953 at: 3195 fontsize:S text: 3.195 shift:(-10,5) bar:1961 at: 3265 fontsize:S text: 3.265 shift:(-10,5) bar:1971 at: 3102 fontsize:S text: 3.102 shift:(-10,5) bar:1981 at: 2855 fontsize:S text: 2.855 shift:(-10,5) bar:1991 at: 2684 fontsize:S text: 2.684 shift:(-10,5) bar:2001 at: 3428 fontsize:S text: 3.428 shift:(-10,5)
TextData=
fontsize:S pos:(20,20) text:
</timeline>
Poznate osobe
- Miroslav Slavko Mađer, hrv. književnik
- Martin Dedović, visoki hrv. vojni časnik (feldmaršal) opkopara<ref>(nje.) Dedović, Martin (1756-1822), Feldmarschalleutnant, ÖBL 1815-1950, sv. 1 (Lfg. 2, 1954), str. 174</ref>
- Antun Dorn, hrv. arheolog, povjesničar umjetnosti i povjesničar zdravstva
- Vjekoslav Dorn, hrv. oftalmolog, specijalist pedijatrijske oftalmologije i strabologije
- Nikola Dogan, hrvatski teolog, katolički svećenik, visoki crkveni dužnosnik
Knjige o Hrtkovcima
- Dević, Antun (2010). Župe Hrtkovci i Nikinci. Jarmina: Vlastita naklada
- Nehring, Karl (1973). Comitatus Sirmiensis. München: Finnisch-Ugrisches Seminar der Universität München
- Sekulić, Ante (1997.). Hrvatski srijemski mjestopisi. Zagreb: Školska knjiga
- Pleše, Slavica (2000). Pravila društava: 1845.-1845.: tematski vodič. Zagreb: Hrvatski državni arhiv
- Težak-Gregl, Tihomil (1984). "Neolitička i eneolitička antropomorfna plastika iz fundusa Arheološkog muzeja u Zagrebu". Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 3/XVI-XVII: 15–48
- Tkalac, Krunoslav (1971). "Klimenti (Albanci u Hrtkovcima i Nikincima)". Hrvatska književna revija 2: 17–27
Izvori
| |||||||
