Tivat

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 32408 od 18. kolovoza 2021. u 06:51 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Tivat
Тиват
Tivat
Grb
Grb Tivta
Osnovni podatci
Osnovan 19. stoljeće
Stanovništvo
 - grad
 - općina

9.467
13.630
Površina općine 46 km²
Koordinate 42°26′N 18°42′E / 42.43°N 18.70°E / 42.43; 18.70
Pozivni broj +382 032
Registracijska oznaka TV
Gradonačelnik Dragan Kankaraš
Službene stranice opstinativat.com/cg/index.php
Karta
Karta Tivta

Tivat (crnogor. ćiril. Тиват, tal. Teodo) je gradić i središte općine na Crnogorskom primorju - Boki Kotorskoj, Crna Gora.

Zemljopis

Nalazi se na istočnoj obali Boke Kotorske, u prvom njenom dijelu, Tivatskom zaljevu. Istočno su uzvisine Kalac (396), Popova glava (584), Kurilo (678), Velji grm (533), i Vrmac (Sv. Ilija, 765; Čisti vrh, 516). Uz obalu su sjeverno Donja Lastva i Opatovo nakon kojih je tjesnac Verige, južno uz obalu su Župa, Mrčevac i Tivatsko polje. Južno su pličina Kaliman kod istoimene uvale, otočići Gospa, Sv. Marko i Otok cvijeća. Dalje prema jugu su Krtoli i poluotok Luštica.

Naseljena mjesta

Bogdašići, Bogišići, Donja Lastva, Đuraševići, Gornja Lastva, Gošići, Krašići, Lepetani, Milovići, Mrčevac, Radovići i Tivat.

Povijest

Izvorištem razvoja današnjega urbaniziranog Tivta je naselje Crni Plat.[1]

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Tivat imala je 13.630 stanovnika, raspoređenih u 12 naseljenih mjesta, odnosno šest mjesnih zajednica: Lepetane, Lastva-Seljanovo, Tivat, Gradiošnica, Krašići, Krtoli.

Nacionalni sastav:

  • Crnogorci - 4.666 (33,25 %)
  • Srbi - 4.435 (31,61%)
  • Hrvati - 2.304 (16,42 %)
  • nacionalno neopredijeljeni - 1.275 (9,09 %)
  • ostali - 1.351 (9,09 %)

Vjerski sastav (po popisu 2003.):

  • pravoslavni - 8.907 (65,34 %)
  • katolici - 3.106 (22,78 %)
  • ostali - 460 (3,37 %)
  • neopredijeljeni - 783 (5,74 %)
  • ne vjeruju - 247 (1,81 %)
  • nepoznato - 127 (0,96 %)

Austrougarski popisi stanovništva 1880. - 1910.

Kretanje brojke stanovnika u Tivtu tijekom austrijskih popisa stanovništva 1880. - 1910.
godina 1880. 1890. 1900. 1910. [2]
Tivat 698 768 1073 1882
katolici 1785
pravoslavni 0062
ostali

Nacionalni sastav po naseljenim mjestima, 2003.

Apsolutna etnička većina:

██ Srbi

██ Hrvati

Relativna etnička većina:

██ Srbi

██ Crnogorci

██ Hrvati

Nacionalni sastav stanovništva općine Tivat, po naseljenim mjestima, prema popisu iz 2003.
naseljeno mjesto ukupno Srbi Crnogorci Hrvati neopredijeljeni ostali
Bogdašići 48 6 10 28 3 1
Bogišići 184 63 43 37 18 23
Gornja Lastva 6 - 1 2 2 1
Gošići 208 126 43 5 21 13
Donja Lastva 733 136 187 362 19 29
Đuraševići 503 253 84 4 76 86
Krašići 151 37 41 31 25 17
Lepetani 194 59 50 63 14 8
Milovići 76 44 5 6 6 15
Mrčevac 1500 500 546 195 84 175
Radovići 560 288 128 22 69 53
Tivat 9,467 3,248 2,944 1,908 780 551
ukupno 13,630 4,796 4082 2663 1117 972

Kultura

Kazališta

Ljetna pozornica

Manifestacije

Festival mediteranskog teatra Purgatorije[3]

Spomenici i znamenitosti

Barokne palače Grgurevina, Dančulovina, kuća Verona u Račici, kompleks Bizanti u Župi, kompleks Buća-Luković.

Klupe sjećanja u čast istaknutih glumaca koji su obilježili Purgatorije.[4]

Muzeji i galerije

Ostalo

1970-ih i 1980-ih Tivat je imao neke od prvih školovanih umjetnika koji su se usmjerili prema oživljavanju tivatske likovne scene. 1976. godine bila je izložba Likovnog salona Tivat na kojoj je izlagalo sedam umjetnika.[6] Bio je to prvi likovni salon u Tivtu. Pr­vi ško­lo­va­ni sli­ka­ri bi­li su An­ton Pe­an i Mi­ljen­ko Sin­dik.[7] Srednjovjekovni kompleks Buća-Luković početkom osamdesetih godina stavljen je u funkciju kulture. U prostorima kompleksa planirani su galerija i muzejska zbirka, što je bio prvi pomak u likovnom životu grada, jer dotad umjetnici nisu imali gdje pokazati svoja djela. Iz višegodišnjeg druženja službeno je 1983. godine osnovano je Likovno društvo Tivat, koje je svake godine tradicionalno izlagalo 13. srpnja. Članovi Društva su bili umjetnici znani likovnoj kritici i publici: Miljenko Sindik, Anton Pean, Ivica Aranđus, Ljubomir Popadić, Momčilo Macanović, Stevan Krivokapić, Milanka Serdanović, Ivan Knežević i drugi. Ondašnji INDOK Centar, Galerija Buća i zajednica u Tivtu pomogla je društvu. Tivatska likovna scena obrađena je u monografiji Tivatski slikari.[6]

Centar za kulturu Tivat[8] (kuća Gracije Petovića).[9]

8. rujna 2015. predstavljena je na festivalu Purgatorije u Tivtu monografija Tivatski slikari u izdanju Matice Boke. Sadrži opus opusa 20 tivatskih umjetnika. Donosi biografije, kritičke osvrte i reprodukcije slika autora koji su obilježili i obilježavaju tivatsku likovnu scenu - Anta Peana, Miljenka Sindika, Ivana Kneževića, Ljubomira Popadića, Momčila Macanovića, Ivice Aranđusa, Borisa Dragojevića, Zorana Krute, Hane Mirkov, Borisa Papovića, Milice Rajčević, Andree Ivande Rocheaux, Vladimira Jovićevića, Tanje Matković, Dragana Peričića, Boža Prodanovića, Milanke Sredanović, Rade Ivanković, Vasa Stanjevića i Zorana Mujbegovića. Monografiju su priredili Željko Komnenović, Vesna Barbić, Mirko Kovačević i Neven Staničić.[10] 18. studenoga 2019. općina Tivat organizirala je otkrivanje spomen-ploča posvećenih borcima i revolucionarima čije ime nose osnovne škole u Radovićima i Tivtu. U Tivtu je otkrivena spomen ploča Dragu Miloviću, čije ime desetljećima nosi osnovna škola u Tivtu. Za 26. studenoga najavljeno je postavljanje spomen ploče Anta Staničiću, dječjem piscu, autoru “Malog pirata” , na zidu kuće gdje je pisac rođen.[11]

Jezici

Promet

Šport

Košarka je danas daleko najpopularniji šport u Tivtu.[12] Klubovi koji djeluju su:

  • Košarkaški klub Teodo
  • Nogometni klub "Arsenal"
  • Vaterpolo klub "Arsenal"
  • Vaterpolo klub "Neptun"
  • Rukometni klub Partizan 1949 (bivša Boka)
  • Na području tivatske općine osobito je popularno boćanje. Djeluje čak osam boćarskih klubova: Boćarski klub Brđanin, Boćarski klub Kalimanjac, Boćarski klub Palma (Donja Lastva), Boćarski klub Mladost, Boćarski klub Češljar, Boćarski klub Budućnost, Boćarski klub Vrmac, Boćarski klub Napredak.
  • Jedriličarski klub Delfin.
  • Jedriličarska regata klase "krstaš", u organizaciji Luštica Bay i Jedriličarskog kluba Delfin u akvatoriju zaljeva Trašte i Rosa od marine Luštica Bay do otoka Lastavica i nazad.[13]

Poznate osobe

Izvori

  1. Radio Tivat Crni Plat - I dio. Anita Mažibradić „Tivat kroz stoljeća- mjesto kmetova i gospodara“, Donja Lastva 2015. 7. listopada 2015. (pristupljeno 13. studenoga 2019.)
  2. Radio Dux Demanti Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore , četvrtak, , 29. kolovoza 2019. - 14:35 (pristupljeno 31. kolovoza 2019.)
  3. RadioDux Predstavom i uručenjem nagrada zatvorene ovogodišnje „Purgatorije“ subota, 31. kolovoza 2019. - 11:50 (pristupljeno 31. kolovoza 2019.)
  4. RadioDux Postavljena klupa sjećanja u čast glumca Vlastimira Đuze Stoiljkovića subota, 31. kolovoza 2019. - 9:11 (pristupljeno 31. kolovoza 2019.)
  5. Boka News
  6. 6,0 6,1 Radio Dux Marija Saičić: Kultura sjećanja: „Jer prije ili kasnije svi se vraću doma“ 9. studenog 2018. (pristupljeno 19. travnja 2020.)
  7. (crnog.) Dan Umjetnički projekat koji je nedostajao (pristupljeno 19. travnja 2020.)
  8. Centar za kulturu Tivat
  9. (eng.) Vijeće Europe EUROPEAN SOCIAL CHARTER: 9th National Report on the implementation of the European Social Charter, submitted by THE GOVERNMENT OF MONTENEGRO. 21. siječnja 2020. str. 82 (pristupljeno 17. travnja 2020.)
  10. (crnog.) Vijesti.me Siniša Luković: Tivat dobio još jednu značajnu publikaciju o svojoj kulturnoj baštini 9. rujna 2015. (pristupljeno 19. travnja 2020.)
  11. Radio Dux Otkrivene spomen ploče Dragu Miloviću i Branku Briniću 19. studenoga 2019. (pristupljeno 17. travnja 2020.)
  12. KK Teodo O klubu (pristupljeno 7. studenoga 2019.)
  13. RadioDux Luštica Bay novo regatno polje i za „krstaše“ subota, 31. kolovoza 2019. - 9:29 (pristupljeno 31. kolovoza 2019.)

Vanjske poveznice


Flag of Montenegro.svg Nedovršeni članak Tivat koji govori o gradu u Crnoj Gori treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.