Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Inačica 316156 od 10. studeni 2021. u 22:44 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje))
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Omsk
Омск
Grb Omska
Grb
Koordinate: 54°59′N 73°22′E / 54.983°N 73.367°E / 54.983; 73.367
Država Ruska Federacija
Federalna oblast Omska oblast
Vlast
 - Gradonačelnik Viktor Shreyder
Površina
 - Ukupna 573 km2
Stanovništvo (2002.)
 - Grad 1.134.036
 - Gustoća 1.979/km2
Poštanski broj 644xxx
Pozivni broj +7 3812
Službena stranica www.admomsk.ru/
Zemljovid
Omsk na karti Rusija
Omsk
Omsk

Omsk je ruski grad i administrativni centar Omske oblasti. Smješten je na jugozapadu Sibira nedaleko od granice s Kazahstanom. Drugi je grad po broju stanovnika u Sibiru, nakon Novosibirska.

Povijest

Omsk je osnovan za vrijeme ruskog osvajanja Sibira 1716. godine. Sagrađena je tvrđava s ciljem zaštite Rusa od kirgiških nomada. Grad je narastao i u 19. st. postao administrativni centar zapadnog Sibira i sjevernog Kazahstana pod ruskom upravom. U gradu je živjelo mnogo Rusa, Kazaha i Židova, te se grade brojne crkve, džamije i sinagoge. U gradu je u progonstvu živio Fjodor Mihajlovič Dostojevski.

1890. je sagrađena transsibirska željeznica i to je dovelo do brzog gospodarskog razvoja grada. U Omsku se otvaraju predstavništva brojnih stranih kompanija, te se grad naziva "Chicago Sibira". Nakon Oktobarske revolucije 1917. gradom vladaju carske snage koje se suptrotstavljaju komunistima, tzv. "bijeli". 1918. je Omsk proglašen glavnim gradom dijela Rusije kojim nisu vladali komunisti (sjedište Privremene vlade koju vodi Aleksandar Kolčak). U grad je preseljena ruska središnja banka i carske zalihe zlata. Komunisti su grad zauzeli 1919.. Pod sovjetskom vlašću grad stagnira jer komunisti preferiraju grad Novosibirsk koji postaje upravno središte Sibira. Tokom 2. svj. rata je u Omsk preseljena industrija iz područja pogođenih ratom. Postojali su planovi da Omsk postane privremeni glavni grad Rusije u slučaju pada Moskve. Grad je postao centar vojne industrije koja se u njemu zadržala i nakon rata, te je bio zatvoren za pristup strancima. Nakon što su u Sibiru pronađena nalazišta nafte, u Omsku se grade rafinerije nafte. Nakon pada komunizma 1990. dolazi do gospodarske stagnacije grada.

Zemljopis

Omsk se nalazi u prostoru ruske stepe na jugu Sibira. Grad je smješten na ušću rijeke Om u rijeku Irtiš. Reljef je nizinski. Klima je kontinentska stepska s velikim temperaturnim razlikama ljeta i zime i vrlo malo padalina. Grad ima malo padalina zbog velike kontinentalnosti (velike udaljenosti od mora).

Omsk je značajno prometno čvorište između željezničkog (transsibirska željeznica), riječnog (rijeka Irtiš) i cestovnog prometa.

Znamenitosti

U Omsku postoje značajne pravoslavne crkve (Katedrala sv. Nikole, Hram svih svetih, Kazački sabor, Svetouspenski sabor). U gradu postoje brojne neoklasicističke zgrade građene u doba gospodarskog uspona grada krajem 19. st. Postoje i zgrade u stilovima art noveau i empire, te tradicionalne ruske arhitekture. U gradu postoje i brojni muzeji (vojni muzej, regionalni muzej, muzej Dostojevskoga).

Gradovi prijatelji