Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Lug (Tomislavgrad, BiH)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 312335 od 10. studeni 2021. u 03:29 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje))
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Lug
Regija BiH zapadna Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Županija Hercegbosanska županija
Općina/Grad Tomislavgrad
Stanovništvo (2013.)
 - ukupno 243

Lug je naseljeno mjesto u općini Tomislavgrad, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]

Zemljopis

Selo se nalazi na obroncima planine Ljubuše. Kroz selo protiče rijeka Šujica koja u ljetnim mjesecima ponekad i presuši. Inače je tipična krška rijeka ponornica, koja ponire u selu Tubolja. Preko rijeke je 20. rujna 1986. sagrađen most.

Stanovništvo

1991.

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[2]:

  • Hrvati - 266 (100%)

2013.

Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:

ukupno: 243

  • Hrvati - 241 (99,18%)
  • Bošnjaci - 1 (0,41%)
  • Srbi - 1 (0,41%)

Povijest

Spomenik žrtvama masakra na Lugu.


Godine 1768. kao naseljeno mjesto pojavljuje se selo Lug. Lug ima 5 kućanstava, 43 odraslih i 21 malodobnih od kojih su ( Mlakić, Jelić, Hrnjaković, Slipac i Tomasović). Gdje poslije ova prezimena nestaju iz sela, tj. preseljavaju se na druga područja.

Nakon sto je 10. lipnja 1807 ukinuta Poljička Republika, oko 1820. godine pa nadalje u selu se pojavljuje prezime Stanić koje je porijeklom iz sela Zvečana kraj Omiša. U selo dolazi Otac, najvjerojatnije Nikola, sa svoja tri sina koja se zovu Mate(Brko), Mijo i Jure. Nikola dovodi svoga tetkića (po majci Šoljak) kojega prima za svoga četvrtog sina, te mu daruje četvrtinu svog imanja. Zato postoje četiri plemena u koja se svrstavaju ( Antići, Mijići, Brkići i Šoljci).

1867. godine Lug ima četiri kuće Stanića i jedna kuća Križanaca.

Smatra se da je glavni razlog njihova dolaska bio Napoleonov prodor u Poljicku Republiku. Napoleonova vojska je spalila sela te pocinila masakr među stanovnicima, te su nakon toga Stanići doselili u danasnji Lug.

Nazalost, tragicna sudbina Stanića ponovila se nakon 123 godine, kad je od prvih Stanica na Lugu vec bilo mnogo potomaka. U selu je se dana 16.12.1943 dogodio masakar u kojem je stradalo 83 ljudi. Masakr su počinili Njemački vojnici i njihovi domaći saveznici. Svake godine taj dan je obilježen svetom misom na mjestu, na kojem su žitelji, većinom Luga, ali također i Kuka i Letke, stradali. Najstarija je zrtva imala preko 70 godina a najmladja tek 2 mjeseca. Vecina zrtava je bila spaljena.

Gospodarstvo

Dosta stanovnika je iseljeno, većinom u Austriju i Njemačku, a ostatak je većim dijelom zaposlen kao građevinski radnici u Dalmaciji. Velik udio u zapošljavanju zauzima poljoprivreda i stočarstvo (Duvanjsko polje).

Poznate osobe

Znamenitosti

Crkva na Širokovcu
Proslava na Širokovcu

Selo je sudjelovalo je u financijskoj podršci izgradnje crkve Blažene Djevice Marije, kraljice Hrvata, koja je sagrađena na brežuljku zvanom Širokovac, koji se nalazi između Luga i Kuka.

Zanimljivosti

Svake godine, prve nedjelje poslije blagdana Velike Gospe, u selu tj. na Širokovcu se organizira proslava posvećenja crkve BDM, kraljice hrvata. Crkva je posvećena u ljeto 2006, a posvetio ju je izaslanik Ratka Perića, biskupa Mostasko-duvanjske biskupije. Na proslavi nakon mise redovito nastupaju HKUD-a i Perica Križanac (Pega), poznati mladi guslar u tom kraju. Izdao je 2 CD-a: "Izumiranje Hrvata u BiH" i "Tragedija u hrvatskom selu Lugu". Glavni organizator radova na crkvi je bio fra Ljubo Ćutura, a financirali su, između ostalih, žitelji Mokronoga, Luga, Kuka i Sarajlija.

U selu je najzastupljenije prezime Stanić, no tu su također i Križanac, Bagarić, Kovčo, Tadić, Protuđer. Smatra se da Stanići potječu iz područja današnjeg Omiša (Hrvatska), gdje i danas postoji naselje .

Izvori

  1. 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 3. rujna 2019.
  2. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.

Vanjske poveznice: