Toggle menu
309,3 tis.
58
18
530 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Inačica 311333 od 9. studeni 2021. u 23:00 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje))
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Lepavina
Lepavina na karti Hrvatska
Lepavina
Lepavina
Lepavina na zemljovidu Hrvatske
Država Hrvatska
Županija Koprivničko-križevačka
Općina/Grad Sokolovac
Zemljopisne koordinate 46°06′04″N 16°40′34″E / 46.101°N 16.676°E / 46.101; 16.676
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 279
Pošta 48306 Sokolovac
Lepavina na karti Koprivničko-križevačka županija
Lepavina
Lepavina
Lepavina na zemljovidu Koprivničko-križevačke županije

Lepavina je selo i važna željeznička postaja na željezničkoj pruzi Zagreb - Dugo Selo - Koprivnica - Botovo. Lepavina je danas u općini Sokolovac, Koprivničko-križevačka županija.

Poštanski pripadaju uredu Sokolovac, broja 48306.

U selu postoji katolička kapela, a u šumskom području nedaleko ovog naselja nalazi se pravoslavni manastir Lepavina. Početkom 17. stoljeća su se na ovo područje naselili Vlasi, a pretpostavlja se da je Lepavina bila lokalitet iz ranijeg razdoblja. Oni su pod rukovodstvom arhimandrita Visariona 1636. godine počeli temeljnu izgradnju manastira Lepavine i 1642. godine su sa tom izgradnjom bili gotovi pored svih teškoća na koje su nailazili. Time je osnovan manastir u pravom smislu riječi. Rujna 1642. godine potvrdio je baron Ivan Galer manastiru pravo vlasništva na sve zemlje oko Branjske i Sesvečana. Tada je manastir Lepavina bio grkokatolički manastir koji je priznavao papu i vlast zagrebačkih biskupa. Izgradnju manastira su pomagale vojne vlasti jer je on trebao biti središte grkokatoličanstva na ovom prostoru. Zbog toga je povijest manastira Lepavine neodvojivo bila povezana s poviješću Vlaha u Varaždinskom generalatu. Godine 1666. sudjelovali su oni i stradali u velikoj Osmokruhovićevoj buni.

Vladike su u Mijakićevo doba postali sufragani zagrebačkih biskupa, a odrekli su se pećkog patrijarha. Otpor toj unijatskoj eparhiji pružali su kaluđeri iz Marče i Lepavine. Krajem 1692. godine i početkom 1693. boravio je u Lepavini, kao duhovnom centru Vlaha u Varaždinskom generalatu, patrijarh Arsenije III. Crnojević, car Leopold I. dao mu je crkvenopolitičku vlast nad svim doseljenim pravoslavcima, time i nad unijatima u Banskoj Hrvatskoj. Tu je patrijarh okupljao narod i preobratio ga iz grkokatoličanstva u pravoslavlje. Od tada do danas manastir Lepavina je centar Srpske Pravoslavne Crkve.