Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Inačica 299735 od 5. studeni 2021. u 18:19 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje))
Božava
Božava na karti Hrvatska
Božava
Božava
Božava na zemljovidu Hrvatske
Država Hrvatska
Županija Zadarska
Općina/Grad Sali
Zemljopisne koordinate 44°08′N 14°54′E / 44.14°N 14.90°E / 44.14; 14.90
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 116
Pošta 23286 Božava
Pozivni broj +385 023
Autooznaka ZD
Božava
Marina u Božavi

Božava je naselje i mala luka na sjeveroistočnoj obali Dugog otoka, uz slabo obrađeno Božavsko polje; 127 stanovnika (2001.).

Niska obala od pločastih vapnenaca okružena je borovom šumom. U blizini je otok Zverinac i naselje Soline s nadaleko poznatom plažom Saharun, jednom od najljepših pješčanih plaža na Jadranu koja je dugi niz godina bila zapuštena ali je sada uređena sa dodatnim sadržajima kao npr.koktel barom i odbojkom na pijesku.

O mjestu

Najrazvijenije je turističko mjesto na Dugom otoku, s hotelskim kompleksom i ugostiteljskim objektima. Hoteli su nedavno obnovljeni te je dobivena viša kategorija. Trenutno se razmatra i rušenje preostalog starog dijela turističkog kompleksa i gradnja modernih apartmana visoke kategorije. Božava je i čuveno ronilačko središte sa školom ronjenja te mjesto s raznovrsnim zabavnim priredbama. Mjesto se odlikuje lijepim plažama i uvalama te čistim morem, zbog čega je i često odredište nautičara. Marina je zaštićena sa lukobranom i ima tekuću vodu i struju. U mjestu ima ambulanta, pošta, pekara, kiosk u sklopu hotela i dvije prodavaonice mješovite robe. Posebnu draž mjestu daju guste borove šume kojima su okruženi božavski hoteli i apartmani. Dugogodišnji gosti Božave su između ostalih Arsen Dedić i Gabi Novak. U uvali Zagračina sjeverno od mjesta postoji vojni pomorski tunel koji je sagradila JNA kao sklonište za ratnu flotu. Tunel je prilično devastiran ali ga je moguće razgledati.

Promet

Mjesto je s ostalim naseljima na otoku i trajektnom lukom u Brbinju povezano otočnom cestom, a frekventna je i cjelogodišnja brodska veza sa Zadrom i sezonska s Anconom. Trajektne veze održava Jadrolinija sa M/T Vladimir Nazor kapaciteta 70 automobila. Direktna veza Zadar-Božava održava se katamaranom "Paula" brodara G&V Lines. Postoji i autobusna linija koja povezuje mjesta na otoku sa glavnom trajektom lukom ali je slaba povezanost između južnog i sjevernog djela otoka. Jedina benzinska postaja postoji u mjestu Zaglav oko 33 km južno od Božave. Njome se koriste i nautičari jer je između Maloga Lošinja i Murtera ne postoji niti jedna druga.

Povijest

Ostaci utvrđenih naselja potječu iz doba Ilira. Prema nekim nalazima na položaju Šipnata, pretpostavlja se da su Slaveni ondje osnovali svoje naselje već u 9. stoljeću. U pisanim dokumentima prvi se put spominje 1327. pod imenom Bosane. U srednjem vijeku posjed zadarskog benediktinskog samostana sv. Marije. U Morejskom ratu stradava u napadima turskih gusara, a 1686. godine kraj Božave je zarobljena ulcinjska galeota. Božavi gravitiraju i ostala mjesta sjevernog dijela otoka: Soline, Veli rat, Dragove, Verunić, Polje, Brbinj i Savar. Tijekom 20. stoljeća broj stanovnika je opadao zbog ekonomskih i političhih razloga. Danas ima preko 500 potomaka božavske krvi po cijelome svijetu najviše u Sjedinjenim Državama i Australiji.

Najčešća prezimena u Božavi su: Zupčić, Zorić, Uglešić, Šuljić, Pavlaković-Paretić, Milin, Milić, Margetić, Magaš, Juranov, Jerić, Dunatov, Crvarić, Ciketić, Margetić, Bištirlić i Batković.

Književnik i veliki ljubitelj Božave i Dugog otoka Miljenko Jerić godinama je sustavno istraživao povijest mjesta i susjednih otoka te napisao i knjigu.

Znamenitosti

Pretpostavlja se da župna crkva sv. Nikole potječe iz 9. stoljeća i u njoj se čuvaju tri gotička procesijska križa iz 14. i 15. stoljeća (radovi zadarskih zlatara Stjepana i Pavla Petrova Kotoranina). Današnji izgled crkve datira iz 1882. godine. Crkvica sv. Nikole na groblju sagrađena je u 9. ili 10. st. (fragmenti kamene oltarne pregrade iz starohrvatskog doba; nadvratnik s reljefom sv. Nikole i uklesanom godinom 1469.; gotičko drveno raspelo iz 15. stoljeća). Na vrhu poluotočića Nediljno je crkvica sv. Nediljice (Sv. Trojstvo) koja se spominje od 17. stoljeća, a na brežuljku Dumbovica crkva Rođenja Djevice Marije. Uz pojedine kuće kraj obale vide se kamenom obzidana dvorišta s puškarnicama, sagrađena za obranu od gusara u 18. stoljeću.

Vanjske poveznice


Nedovršeni članak Božava koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.