Bazik

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 298290 od 5. studenoga 2021. u 09:16 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje))
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Bazik
Bazik na karti BiH
Bazik
Bazik
Bazik na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Posavska županija
Općina/Grad Domaljevac-Šamac
Zemljopisne koordinate 45°04′N 18°33′E / 45.06°N 18.55°E / 45.06; 18.55
Stanovništvo (1991.)
 - ukupno 539

Bazik je naseljeno mjesto u sastavu općine Domaljevac-Šamac, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Zemljopisni položaj i lokacija

Bazik, selo u sjeveroistočnoj Bosni, u sastavu općine Domaljevac-Šamac. Prije rata u BiH 1992-1995, Bazik je bio u sastavu općine Bosanski Šamac. Poslije rata ustrojava se općina Domaljevac-Šamac u čiji sastav ulazi i naselje Bazik.

Zapadno od naselja Bazik je selo Grebnice, a istočno naselje Domaljevac. Bazik je smješten na krajnjem sjeveru Bosne i Hercegovine, neposredno uz rijeku Savu. Selo se prostire uz prometnicu Orašje - Bosanski Šamac i to 7 km od Bosanskog Šamca i 12 km od Orašja.

Stanovništvo

Bazik
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Hrvati 526 (97,58%) 509 (95,14%) 569 (99,64%)
Srbi 6 (1,11%) 7 (1,30%) 0
Muslimani 0 0 1 (0,17%)
Jugoslaveni 4 (0,74%) 3 (0,56%) 0
ostali i nepoznato 3 (0,55%) 16 (2,99%) 1 (0,17%)
ukupno 539 535 571

Gospodarstvo

Kroz svoju povijest mještani Bazika su svoje prihode ostvarivali uglavnom iz poljodjelske aktivnosti. U tom djelokrugu pretežito se proizvode žitarice (kukuruz i pšenica), u manjoj mjeri industrijsko bilje (soja), dok kod životinjskog uzgoja primat imaju svinjogojstvo i peradarstvo. Svojevremeno su govedarstvo i proizvodnja mlijeka imali značajnog udjela u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji, međutim danas te proizvodnje gotova da i nema. Općom industrijalizacijom i deagrarizacijskim procesima od sredine 70-ih godina 20. stoljeća dio stanovništva napušta poljoprivrednu proizvodnju te nalazi novo zaposlenje u obližnjim gradovima. Taj trend se nastavlja sve do konca 20. stoljeća kada su deagrarzacijski procesi još očitiji. Sada se poljoprivrednom proizvodnjom bavi veoma mali postotak mještana i to uglavnom s diversificiranim usmjerenjem u proizvodnji. Ostali, veći, dio stanovništva uposlenje je pronašao kroz tzv. državne poslove (općina, županija, carina, policija, vojska i sl.) čime osiguravaju materijalnu egzistenciju za sebe i članove svoje obitelji.

Pod područjem sela nalazi se oko 300 ha plodnog zemljišta koje se pretežito ne obrađuje ili se obrada tog zemljišta primarno odnosi na nužnu obradu u cilju nezapuštanja zemljišta. Najveći proizvođač iz domena poljoprivrede je Đuro Brkić, koji se bavi proizvodnjom konzumnih jaja. Intezivna proizvodnja na njegovim farmama se odlikuje kapacitetom od ca 17000 koka nesilica. Od industrijskih postrojenja jedino postoji tvornica kartonske ambalaže za jaja u vlasništvu obitelji Čičković.

Od uslužnih djelatnosti ističu se obrti za: postavljenje parketa i laminata, izrada estriha te radova u građevinarstvu.

Šport

Izvor

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Vanjske poveznice



Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Bazik koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.