Messier 15

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 284256 od 2. studeni 2021. u 14:42 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (no summary specified)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir objekt dubokog svemira

Messier 15 (M15 ili NGC 7078) je Kuglasti skup u zviježđu Pegaz koji je otkrio Jean-Dominique Maraldi 1746. godine. Charles Messier u svoj ga je katalog uvrstio 3. lipnja 1764. godine kao maglicu bez zvijezde, a William Herschel 1783. prvi razlučio na pojedine zvijezde.

Svojstva[uredi]

Messier 15 je jedan možda najgušći kuglasti skup u Mliječnoj Stazi. Nalazi se na udaljenosti od 33,600 ly, a sjaj mu je 336,000 puta veći od Sunčeva. Promjer skupa je oko 175 ly.Pretpostavlja se da sadrži oko 700.000 zvijezda.

Jezgra ovog skupa je doživjela urušavanje zbog čega su zvijezde u središtu veoma gusto zbijene. Vjeruje se da u središtu ovog skupa se nalazi crna rupa. Crna rupa u Messieru 15 se nalazi na otprilike istoj udaljenosti kao i galaktičko središte ali je znatno manje zaklonjena međuzvjezdanim plinom i prašinom. Zato je moguća crna rupa u Messieru 15 pogodna za promatranje.

Messier 15 je jedan od četiri kuglasta skupa naše galaktike koji u sebi imaju planetarnu maglicu. Planetarna maglica Pease 1 je otkrivena 1928. godine.

Broj promjenjivih zvijezda u skupu iznosi 112, od čega je jedna tipa W Virginis, to jest cefeida tipa 2. Među promjenjivim zvijezdama se nalazi i 9 poznatih pulsara. Najinteresantniji od njih je PSR 2127+11 C koji se sastoji od dvije neutronske zvijezde.

Amaterska promatranja[uredi]

Zbog velikog prividnog sjaja od +6.2 magnitude, za promatranje Messiera 15 nije potreban jak teleskop. Kroz manji dvogled se može vidjeti kao sjajna mutna zvijezda. Za razlučivanje pojedinih zvijezda pri rubovima skupa potreban je teleskop s promjerom 114mm. Veći teleskopi pokazat će veći broj zvijezda pri rubovima ali jezgra skupa ostati će ne razlučena i u velikim amaterskim teleskopima. Najsjajnije zvijezde u ovom skupu su prividnog sjaja od +12.6 magnituda.

Vanjske poveznice[uredi]