Harpija
Harpije (grč. Ἅρπυιαι, Hárpuiai) u grčkoj mitologiji ptice su s licima žena; boginje oluje. Najčešće su prikazivane kao otimačice i pljačkašice.
Etimologija
Ime Harpije izvedeno je od grčkog glagola harpázein = "zgrabiti", "ščepati", "domoći se", a potom imenice harpyia = "grabljivac". Dakle, Harpije su "grabljivice".
Karakteristike
Harpije nisu uvijek bile zle. Isprva su bile boginje oštrog vjetra, personifikacije olujnih vjetrova<ref>Homer: Odiseja (XX./66., 77.)</ref>, a odnosile su duše mrtvih u Had<ref>Homer: Odiseja (I./241.; XIV./371.)</ref> te su se vrlo rijetko upletale u život bogova i ljudi. Jedna je Harpija sa Zefirom, zapadnim vjetrom, bila majka Ahilejevih konja<ref>Homer: Ilijada (XVI./149.)</ref> ili je, prema inačici<ref>Non: Dionysaca (XXXVII./157.)</ref> o Erihtonijevim konjima, Elopu ugrabio Borej te su se parili i dobili konja Ksanta i kobilu Podarku.
Prema Heziodu<ref>Heziod: Teogonija (265. -)</ref>, bila su stvorenja s lijepom kosom. Harpije su isprva bile prikazivane kao ne baš lijepa stvorenja, a poslije ih se počelo prikazivati prekrasnima, usporedno sa Sirenama. Već prema Eshilu<ref>Eshil: Eumenide (50.)</ref> opisane su kao ružna krilata stvorenja, a poslije kao najodvratnija čudovišta, ptice s djevojačkim glavama, s dugim pandžama i blijedim licima od gladi<ref>Vergilije: Eneida (III./216.)
Ovidije: Metamorfoze (VII./4.)
Higin: Fabulae (XIV.)</ref>. U srednjem vijeku zvali su ih djevicama orlovima.
Harpije su najčešće tri:
- Ela ("okretna poput oluje", "goropadna"), znana i kao Elopa ("brza poput oluje")
- Kelena ("tamna"), znana i kao Podarka ("brzonoga") ili Podarga ("bljeskonoga")
- Okipeta ("brzoleta"), znana i kao Okipoda, Okitoja ili Nikotoja ("jureća pobjednica")
Homer<ref>Homer: Ilijada (XVI./149.)</ref> ih spominje dvije, ali poimence samo Podagru. Heziod<ref>Heziod: Teogonija (265. -)</ref>, kao i Apolodor<ref>Apolodor: Biblioteka (I./10)</ref>, spominje Elu i Okipetu. Vergilije spominje Okipetu. Još se spominju<ref>Apolodor: Biblioteka (I./9.21, 123.)
Servije: O "Eneidi" (III./209.)
Higin: Fabulae (14.)</ref> Aelopa, Nikotoja<ref>Katalog žena (155.)</ref>, Okitoja, Okipoda te Aholoja.
Mitologija
Rođenje i život
Ovisno o izvorima, bile su Pontove/Posejdonove i Gejine kćeri<ref>Servije: O "Eneidi" (III./241.)</ref>; premda drugoj inačici<ref>Valerije Flak: Argonautica (IV./428., 516.)</ref> Iridine sestre, Tifonove i Ehidnine kćeri, a najčešće se smatra<ref>Heziod: Teogonija (267. -)</ref> da im je otac im je bio Taumant, a majka Okeanida Elektra (ili pak Ozomena<ref>Higin: Fabulae (XIV.)</ref>), premda postoji i inačica<ref>Tzetzes: O Likofronu (650.)</ref> da im je otac bio i Finej.
Živjele su na otocima Strofadima<ref>Vergilije: Eneida (III./210)</ref>, na ulazu u Ork<ref>Vergilije: Eneida (VI./289.)</ref> ili u pećini na Kreti<ref>Apolonije s Roda: Argonautica (II./298.)</ref>.
Harpije i Finej
Finej, kralj Trakije, imao je dar proroštva. Prema jednom izvoru<ref>Apolonije s Roda: Argonautica (II./179. - 434.)</ref>, kažnjen je jer je proročanstvima previše otkrivao, a prema drugome jer je počinio zločin nad sinovima iz prvoga braka. Zeus je bio ljut na nj te ga je kaznio ostavivši ga na otoku s hranom koju nikad nije mogao jesti. Naime, Harpije bi uvijek došle i ukrale hranu iz njegovih ruku prije nego što bi je uspio pojesti, a ono što nisu bile pojele, zagadile bi izmetom. Ovo se nastavljalo sve dok nije stigao Jazon s Argonautima.
Boreadi, Kalais i Zet, krilati sinovi Boreja, sjevernog vjetra progonili su Harpije<ref>Katalog žena (XL.)</ref>. Naime, prema jednoj inačici mita<ref>Apolodor: Biblioteka (I./9.21)</ref> Harpije su pobjegle, ali jedna se utopila u rijeci Tigris (te se prozvala rijekom Harpis<ref>Apolodor: Biblioteka (I./121. - 123.)</ref>), a druga je stigla do Ehinada i nikad se nije vratila pa su se otoci prozvali Strofadama; zbog umora i ona i njezin progonitelj posustali su te su Harpije obećale da Harpije više neće uznemiravati nikoga te su se one vratile u svoju pećinu na Kreti. Prema drugoj inačici Boreadi su htjeli ubiti Harpije, a potom su se pojavili Irida<ref>Apolonije s Roda: Argonautica (II./179. - 434.)</ref>, Hermes ili njihov otac Tifon<ref>Valerije Flak: Argonautica (II./179. - 434.)</ref> te ih spasili i obećali da im više neće smetati, a prema trećoj i Harpije i Boreadi poginuli su<ref>Apolodor: Biblioteka (III./199.)</ref>.
Zahvalan za njihovu pomoć, Finej je Argonatima pomogao rekavši im kako da prođu Simplegade, začarane stijene.
Eneida
Prema Vergiliju<ref>Vergilije: Eneida (III./209.)</ref>, Eneja je također susreo Harpije na njihovu boravištu u Strofadima gdje su Trojancima krale hranu. Kelena ih je proklela rekavši da će biti toliko gladni da će jesti stolove prije nego što stignu na kraj putovanja, a Trojanci su pobjegli u strahu.
Također su prikazane<ref>Vergilije: Eneida (VI./287.)</ref> kao čuvarice podzemnog svijeta.
