- PREUSMJERI Predložak:Politika Hrvatske
Parlamentarni izbori u Hrvatskoj, odnosno Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor kako im je službeni naziv, održavaju se, u pravilu svake četiri godine, koliko traje mandat zastupnicima u Hrvatskom saboru.
Od stjecanja samostalnosti i neovisnosti Hrvatske, održano je devet izbora za zastupnike u Hrvatski sabor (1992., 1995., 2000., 2003., 2007., 2011., 2015., 2016. i 2020. godine), iako valja napomenuti da se prvi višestranački izbori, održani 1990. godine, smatraju prvim izborima u Republici Hrvatskoj, iako je Hrvatska tada još bila u sastavu SFRJ kao federalna jedinica - SR Hrvatska, jer je tada izabran Sabor Republike Hrvatske koji je kasnije izglasao Ustavnu odluku o samostalnosti i neovisnosti, Odluku o raskidu svih državno-pravnih sveza na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ te novi hrvatski Ustav.
Do 2001. godine parlamentarni izbori održavali su se kao Izbori zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskog sabora, jer se Hrvatski sabor do ustavne promjene te godine, sastojao od Zastupničkog doma i Županijskog doma. Zastupnički dom, kao predstavničko tijelo građana, imao je od 100 do najviše 160 zastupnika. U Županijski dom građani svake županije birali su po tri zastupnika iz svake županije, a predsjednik Republike Hrvatske mogao je imenovati do 5 zastupnika za državu Hrvatsku osobito zaslužnih građana. Izbori za Županijski dom održali su se samo dva puta - 1993. i 1997. godine. Navedenom ustavnom promjenom Zastupnički je dom postao Hrvatski sabor, dok je Županijski dom ukinut.
Aktivno i pasivno biračko pravo
Zastupnike u Sabor biraju, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina života, osim onih koji su pravomoćnom sudskom odlukom lišeni poslovne sposobnosti (aktivno biračko pravo).
Za zastupnika može biti biran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina života (pasivno biračko pravo).
Raspisivanje izbora
Proces raspisivanja izbora inicira se po raspuštanju sabora. Predsjednik Republike Hrvatske raspisuje izbore za zastupnike. Dan provedbe izbora određuje se odlukom o raspisivanju izbora. Dan provedbe izbora je neradni dan. Od dana raspisivanja, pa do dana izbora za zastupnike, mora proteći najmanje 30 dana.
Kandidiranje
Izborna promidžba
Izborne jedinice
Republika Hrvatska podjeljena je na 10 izbornih jedinica [1]. Birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj biraju zastupnike na temelju lista posebnoj izbornoj jedinici (tzv. XI. izborna jedinica, Dijaspora). Pripadnici nacionalnih manjina mogu izabrati hoće li glasati u jednoj od 10 izbornih jedinica, ili za posebne zastupnike nacionalnih manjina (12. izborna jedinica).
Izbori
140 zastupnika u Sabor bira se tako da se područje Republike Hrvatske podijeli na deset izbornih jedinica, te se u svakoj izbornoj jedinici, na temelju lista, bira po 14 zastupnika.
Broj zastupnika koji će biti izabran sa svake liste izborne jedinice utvrđuje se na sljedeći način (tzv. D'Hondtova metoda):
Ukupan broj važećih glasova koji je dobila svaka lista (biračka masa liste) dijeli se s brojevima od 1 do zaključno 14, pri čemu se uvažavaju i decimalni ostaci. Od svih dobivenih rezultata, zastupnička mjesta osvajaju one liste na kojima se iskaže 14 brojčano najvećih rezultata uključujući decimalne ostatke. Svaka od tih lista dobiva onoliki broj zastupničkih mjesta u Saboru koliko je postigla pojedinačnih rezultata među 14 brojčano najvećih rezultata.
Za primjer vidjeti članak: D'Hondtova metoda
Pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% važećih glasova birača (izborni prag).
Sa svake liste izabrani su kandidati od rednog broja 1. pa do rednog broja koliko je određena lista dobila zastupničkih mjesta.
Zamjenici zastupnika sa svake liste izborne jedinice su kandidati koji nisu izabrani.
Tijela za provedbu izbora
- Državno izborno povjerenstvo
- izborna povjerenstva izbornih jedinica, općinska i gradska izborna povjerenstva i birački odbori.
Pravo nacionalnih manjina
Republika Hrvatska jamči pripadnicima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj ostvarenje prava na zastupljenost u Saboru. Pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo birati osam zastupnika u Sabor koji se biraju u posebnoj izbornoj jedinici koju čini područje Republike Hrvatske, i to na način da:
- pripadnici srpske nacionalne manjine biraju tri zastupnika,
- pripadnici mađarske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika,
- pripadnici talijanske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika,
- pripadnici češke i slovačke nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika,
- pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika,
- pripadnici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor.
Propisi
| |||||||||||||||||||||||