Rosenheim

Rosenheim
Zračna snimka Rosenheima iz 2010. godine.
Grb
Koordinate: 47°51′N 12°8′E
Država	Njemačka
Savezna država	Bavarska
Upravno područje	Gornja Bavarska
Površina
- Ukupna	37,22 km²
Visina	440 m
Stanovništvo (31. prosinca 2015.)
- Grad	61.840
Poštanski broj	83001-83028
Pozivni broj	08031
Zemljovid
Rosenheim

Neovisni grad Rosenheim (srednjebavarski: Rousnam) smješten je u upravnom području Gornje Bavarske na samom jugoistoku Njemačke, na zapadnoj obali rijeke Inn. Treći je najveći grad Gornje Bavarske s 61.000 stanovnika i jedno od 23 bavarskih administrativna središta.

Zemljopis

U samom gradu živi malo više od 60.000 stanovnika, dok sa okolicom broj raste do 125.000. Rosenheim je smješten u gornjobavarskom Salzkammergutu na 450 metara nadmorske visine i proteže se na površini od 37 četvornih kilometara. Od glavnog grada Bavarske Münchena udaljen je 52 kilometra u smjeru jugoistoka. Dio je željezničkih pruga München-Rosenheim, München-Innsbruck i Rosenheim-Salzburg, koja omogućuje izravno povezivanje s Austrijom.

Rosenheimski krajobraz oblikovan je tijekom posljednjeg ledenog doba tijekom tzv. Innskog glacijala, u kojem je oblikovano i Rosenheimsko jezero, koje je postojalo 10.000 godina na cjelokupnom području doline rijeke Inn i područje današnjeg grada Wasserburg na Innu, udaljenog 25 sjeverno kilometara od Rosenheima.

Susjedne općine

Großkarolinenfeld	Schechen
Kolbermoor		Stephanskirchen
	Raubling	Rohrdorf

Povijest

Povijest grada Rosenheima seže u vrijeme Rimskog Carstva, otkada se javljaju prvi zapisi kao temelj za znanstveno i stručno proučavanje njegove povijesti temeljeno na povijesnim izvorima. Ne postoje arheološki pronalasci o naseljenosti prije Rimljana.

Pons Aeni

Osnivanje prvih ljudskih naseobnia na području Rosenheima vezano je uz područje doline rijeke Inn, poznate i kao Inntal. Pod vodstvom Nerona Klaudija Druza i Tiberija Rimljani su naselili ovo područje oko 15. pr. Kr. Istočno od rijeke Inn protezala se pokrajina Norik (Norricum), a zapadno Recija (Raetium). Rimski naseljenici izgradili su cestu preko Brennerskog prijevoja do Regensburga, tadašnje Castre Regine, i jednu u smjeru istok-zapad između Salzburga (Iuvavuma) i Augsburga (Augusta Vindelicorum), koje su pridonijele razvoju prometa i trgovinske razmjene.

Zbog velike važnosti ovih dviju trgovačkih putova, područje njihova protezanja bilo je zaštićenom vojnim utvrđenjem naziva Pons Aeni, dok su rjeđe koristili izrazi Ponte Aoni i Ad enum. Njegovu važnost potvrđuje smještanje na zemljovid Tabula Peutingeriana s ucrtanim najvažnijim rimskim cestama. Ime "Pons Aeni" kasnije je uklopljeno u imena obližnjih naselja poput "Pfunzena".

Podrijetlo naziva

Razglednica Rosenheima iz 1914. godine s motivom Novog innskog mosta.

Podrijetlo nazivlja Rosenheima nije potpuno razjašnjeno. Ime "Rosenheim" prvi put spominje se u zapisima iz 1234. godine o Dovrcu Rosenheim na istočnoj obali rijeke Inn. Zbog toga se smatra da ime Rosenheim dolazi od motiva ruže na grbu grofa Halla koji je dao izgraditi dvorac. Prema drugoj teoriji ime dolazi od izraza Rössern koji je bio vezan uz riječni promet preko Inna i njegovo prometno premošćivanje u srednjem vijeku.

Uključene mogućnosti su i Roas, Roze ili Ried, izraze koji označavaju močvaru ili baru, poplavna područja s brojnom vegetacijom učestalih u okolici grada, posebno u obližnjem okrugu Kolbermoor. U mjesnom govoru, riječ Rose (ruža) značila je "lijepa djevojka".

Vanjske poveznice

Ostali projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Rosenheim

Mrežna mjesta

• Službene stranice grada (njem.)
• Službene stranice Gradskog arhiva u Rosenheimu (njem.)
• Literatura o Rosenheimu (njem.) na stranicama Nacionalne knjižnice Njemačke