Crkva sv. Jakova u Mostaru

Crkva sv. Jakova
Lokacija	Mostar, BiH
Koordinate	43°22′09″N 17°50′32″E
Godine izgradnje	prije osmanskih vremena
Srušen	tijekom osmanske vlasti
Religija	katoličanstvo
Patron	sv. Jakov

Crkva sv. Jakova je bila katolička crkva u Mostaru.

Povijest

Crkva je bila postojala još prije turske okupacije grada Mostara. Bila je pod franjevačkom upravom. U Šematizmu Hercegovačke franjevačke provincije iz 1867. godine, fra Petar Bakula ju je spomenuo i još sedam katoličkih crkava u Mostaru i bližoj okolici, pod franjevačkom upravom, koje su ovdje bile do turske okupacije grada.

Do dolaska Osmanlija u Mostaru su još bile crkve sv. Ivana – u današnjoj Sutorini, sv. Stjepana Prvomučenika i sv. Luke s lijeve strane Neretve, a s desne strane Neretve crkve sv. Ane u Podhumu, sv. Ruže Viterbijske u Ilićima i Gospe Snježne na Smrčenjacima, Franjevački samostan i crkva sv. Antuna Padovanskog na Pijescima u Zahumu,

Osma je poznata predosmanska crkva u Mostaru. Stajala je uza sami rukavac rijeke Radobolje, na Raljevini, predjelu nazvanom poslije, po vlasnicima tamošnjih parcela 1770-ih, braći Abdi-baši i Hasan-baši Raljevićima. Nije ju zabilježio fra Petar Bakula. Podatke o njoj imamo u pisanoj ostavštini fra Ivana Frane Jukića. U djelu On u Putovanje iz Dubrovnika preko Hercegovine u Fojnicu iz 1840. spominje spaljenu džamiju Ali-hodže 'na kraj Mostara', na Raljevini, 'koja je nekada bila crkvom Sv. Jakova'. Sudeći po tom opisu, vjerojatno mjesto gradnje je blizu današnjega Liska parka, na mostarskoj Raljevini. Džamiju Ali-hodže spalio je na bajramsko jutro 1687. godine hajduk Stojan Janković i pripadajuće joj naselje, a radi sprječavanja daljnjega širenja turskih naselja prema zapadu kotline. Spaljena džamija zbog ubijenih vjernika u njoj dobila je ime Krvava džamija. Obnovio ju je tek 1868. neki Derviš Čengić, u narodu poznat kao Dedaga, sin od Mažuranića opjevanoga Smail-age Čengića. Po njemu Krvavu džamiju prozvaše Dedaginom. Izgorjela je do temelja u požaru 1922. godine, navodno od udara groma u minaret. Porušena je 1934. godine. Minaret je rastavljen i ponovo ozidan u Jablanici 1934., gdje je i danas stoji uz tamošnji mesdžid. Do nedavno na Raljevini ni crkvi ni džamiji nije se znalo traga. Poslije 1955. godine su s Raljevine uklonjeni i preostali kameni ostatci. Godine 2010. na prostoru mostarske Raljevine (zapadna obala Neretve) muslimanskobošnjački mediji su brujali o nalasku temelje Ali-hodžine džamije, zaboravivši da je fra Ivan Frano Jukić, ostaviti dokaz da su zapravo otkrili temelje katoličke crkve sv. Jakova. Naime, svi su temeljni ostatci oštrih kutova, odnosno četvrtaste građe. Otkriveni su između restorana Radobolja i Tenis kluba Mostar uz samu rijeku.

Jedna je od tih drevnih osam prijeturskih crkava u Mostaru. Kao i većina preostalih katoličkih zdanja postala je arhiv pod zemljom, koja katolicima još uvijek nije dopušteno obnoviti i još se na mjestu starih crkava grade džamije, na što se nitko od međunarodnih dužnosnika i ne osvrće, kao da međunarodna zajednica u Mostaru od Hrvata katolika želi naplatiti neke azijske dugove.