Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Inačica 261827 od 28. listopad 2021. u 01:27 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Crkva sv. Ane
Lokacija Mostar, BiH
Koordinate 43°20′11″N 17°48′32″E / 43.33652°N 17.80884°E / 43.33652; 17.80884
Godine izgradnje prije osmanskih vremena
Srušen tijekom osmanske vlasti
Religija katoličanstvo
Patron sv. Ana

Crkva sv. Ane je bila katolička crkva u Podhumu kod Mostara.

Povijest

Crkva je bila postojala još prije turske okupacije grada Mostara. Bila je pod franjevačkom upravom. U Šematizmu Hercegovačke franjevačke provincije iz 1867. godine, fra Petar Bakula ju je spomenuo i još sedam katoličkih crkava u Mostaru i bližoj okolici, pod franjevačkom upravom, koje su ovdje bile do turske okupacije grada.[1]

Do dolaska Osmanlija u Mostaru su još bile crkve sv. Ivana – u današnjoj Sutorini, sv. Stjepana Prvomučenika i sv. Luke s lijeve strane Neretve, sv. Ruže Viterbijske u Ilićima, a s desne strane Neretve crkva sv. Luke u Mostaru, i Franjevački samostan i crkva sv. Antuna Padovanskog na Pijescima u Zahumu,[2] te crkva sv. Jakova.[1]

Bila je smještena južno od franjevačkoga samostana i crkve sv. Antuna Padovanskog. Nalazila se u rastoku rijeke Radobolje. Fra Petar Bakula je zapisao da pod Vukodolom, na sjevernoj strani u podgrađu Podhumu je na mjestu crkve sagrađena džamija. U blizini je stari mostić na Radobolji koji su još u Bakulina vremena zvali most svete Ane. Džamija na mjestu stare crkve je džamija Derviš-paše Bajezidagića, preko puta ondašnje Franjevačke crkve.[1][3][4] Džamija je na mjestu crkve sagrađena 1592. godine, minaret 1597., a uz nju medresa, mekteb i knjižnica. Porušeni su 1993. godine.[5]

Jedna je od tih drevnih osam prijeturskih crkava u Mostaru. Kao i većina preostalih katoličkih zdanja postala je arhiv pod zemljom, koja katolicima još uvijek nije dopušteno obnoviti i još se na mjestu starih crkava grade džamije, na što se nitko od međunarodnih dužnosnika i ne osvrće, kao da međunarodna zajednica u Mostaru od Hrvata katolika želi naplatiti neke azijske dugove.[2][6]

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 Poskok.info Mostarske crkve prije turske okupacije. Mačem širili vjeru, rušenjem gradili bogomolje. PIŠE: Darko Juka , tjednik Republika. 31. srpnja 2009. (pristupljeno 16. kolovoza 2017.)
  2. 2,0 2,1 Hrvati AMAC Priopćenje javnosti - prosvjed. Predsjednik HKD Napredak Mostar, prof. dr. fra Andrija Nikić. 2008. (pristupljeno 20. kolovoza 2017.)
  3. Prvi.tv Darko Juka: Mostarske džamije crkvenih korijena 3. ožujka 2017. (pristupljeno 21. kolovoza 2017.)
  4. Hrsvijet.net Darko Juka / Hrvatsko slovo: NOVI POKUŠAJI ISLAMIZACIJE MOSTARA: Pronađeni ostatci džamije zapravo su temelji katoličke crkve 16. kolovoza 2010. (pristupljeno 21. kolovoza 2017.)
  5. Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Mjesto i ostaci graditeljske cjeline Džamije u Podhumu (Derviš-paše Bajezidagića džamije) u Mostaru 25. siječnja 2005. (pristupljeno 21. kolovoza 2017.)
  6. Obnova treće džamije u zaapadnom dijelu (Mostara), Dnevni list, 28. rujna 2008. str. 13.