Srednjovjekovni europski i arapski tekstovi često spominju sedam mora. Pritom se ne misli uvijek na ista mora. "Sedam mora" je bio uvriježen izraz u mnogim drevnim pisanim spomenicima prije nego što su ga preuzeli Grci i Rimljani - na primjer, pojavljuje se u prijevodu jedne od Enheudaninih himna Inani (8. himna), napisanoj oko 2300. prije Krista u Sumeru (Meador, 2001). Broj sedam je u mnogim kulturama bio magičan broj, zbog čega su se mnoge stvari prikazivale u skupinama od sedam. "Sedam" se dugo koristio i kao neodređen broj, sinonim za "nekoliko", kao što je slučaj s grčkih "sedam mora" (Hopkins, 1923). U grčkoj i zapadnjačkoj kulturi, sedam mora je ukazivalo na različite stvari, ovisno o zemlji i razdoblju. Ipak, obično se tih sedam uzimalo među ovih devet vodenih masa:
Druge skupine mora
Stari Rimljani su imali i druga značenja za septem maria (latinski), koja danas zvuče neobično. Plovna mreža rukavaca u ušću rijeke Po koji su se izlijevali u slane močvare jadranske obale nazivala se "Sedam mora" u tom području. Rimski pisac Plinije Stariji spominjao je te lagune, razdvojene pješčanim sprudovima od otvorenog mora:
"Sve te rječice i jarke nekad su napravili Etrurci, pa se tijek rijeke izlijevao u močvare područja Atrijana koje se nazivaju Sedam mora, sa slavnom lukom etrurskog grada po imenu Atria, po kojem je Jadran dobio ime." (Historia Naturalis, III 120[1]).
Tako danas u Muzeju Septem Maria možemo vidjeti kako se ta civilizacija vode razvijala od prapovijesti do danas. Muzej se nalazi u Adriji u Rovigu, nekadašnjoj Atriji [2].
John Lightfoot, svećenik i učenjak iz 17. stoljeća, spominje sasvim drukčiji skup mora u svojem Komentaru Novog zavjeta. Poglavlje Sedam mora prema talmudistima i četiri rijeke koje okružuju kopno sadrži "Veliko more" (Sredozemlje), "Tiberijadu" (Galilejsko more), "More Sodome" (Mrtvo more), "Jezero Samocho" i "Sibbichaean". [3]
Naposljetku, neke suvremene zemljopisne klasifikacije kažu da svijet ima sedam oceana:
- Sjeverni Tihi ocean
- Južni Tihi ocean
- Sjeverni Atlantski ocean
- Južni Atlantski ocean
- Indijski ocean
- Južni ocean
- Arktički ocean
Djelomično standardizirana ikonografija četiri kontinenta i četiri rijeke svijeta, koju je zasnovala renesansa, uspostavila je jasne slike u europskoj mašti, ali sedam mora se nije jasno razlikovalo - Neptun je vladao nad svima. Rudyard Kipling je jednu zbirku pjesama nazvao The Seven Seas (1896). (Kipling 1896)
Vanjske poveznice
- StraightDope.com: Sedam mora
- Atlas svijeta: Sedam mora
Natuknice
- E. Washburn Hopkins, "Origin and Evolution of Religion, 1923.
- Kipling, Rudyard, 'The Seven Seas, 1896.: e-tekst
- The New Dictionary of Cultural Literacy, 3rd Edition. Houghton Mifflin, 2002., samo kaže da je to "popularan izraz za sve svjetske oceane".
- Betty De Shong Meador, prevoditeljica i urednica, 2001., Inanna, Lady of Largest Heart : Poems of the Sumerian High University of Texas. ISBN 0292752423