Nižnjenovgorodska oblast

1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir ruski federalni subjekt

Nižnjenovgorodska oblast (ruski: Нижегоро́дская о́бласть) je oblast u Ruskoj federaciji.

Površina: 76.900 km²

Broj stanovnika: 3.524.028 (popis 2002.)

Upravno središte joj je grad Nižnji Novgorod. Sa stanovništvom od 1,3 milijuna, Nižnji Novgorod je najveći grad u regiji i 4. najveći grad u Rusiji, nakon Moskve, Petrograda i Novosibirska.

Kroz ovu oblast prolazi rijeka Volga.

Nakon Nižnjenovgorodske aglomeracije, najveći grad je Arzamas.

U gradu Sarovu je najveći i najsvetiji konvent u Rusiji. Makarjevski samostan nasuprot grada Lyskova je bio mjestom najvećeg sajma u Istočnoj Europi. Ostali povijesni gradovi su Gorodec i Balahna, smješteni na obali rijeke Volge, sjeverno od Nižnjeg Novgoroda.

Zemljopis

Nižnjenovgorodska oblast međi sa Kostromskom oblašću na sjeveru, Kirovskom oblašću na sjeveroistoku, republikama Marij El i Čuvašijom na istoku, republikom Mordovijom na jugu, Rjazanjskom oblasti na jugozapadu, Vladimirskom oblasti na zapadu i Ivanovskom oblasti na sjeverozapadu.

Prirodna bogatstva

NIžnjenovgorodska oblast nema mnogo prirodnih bogatstava, koja su, većinom, omeđena na gospodarski isplative za iskorištavanje, naslage pijeska (uključujući pijeske od titana-cirkonija), gline, gipsa, treseta, mineralne soli i drvnu građu.

Znamenitosti

Jedinstvena građevina - 128 metara visoki hiperboloidni Šuhovljev toranj, kojeg je u blizini Dzeržinska, na lijevoj obali rijeke Oke izgradio veliki ruski građevinar i znanstvenik Vladimir Grigorijevič Šuhov 1929. godine.

Upravna podjela

Podrobniji članak o temi: Upravna podjela Nižnjenovgorodske oblasti

Promet

Razvijen je riječni promet po rijekama Volzi, Oci, Vetluzi i Suri.

Gospodarstvo

Nižnjenovgorodska oblast nema prirodnih bogatstava, stoga je njeno gospodarstvo usredotočeno na razvitak njenog industrijskog, odnosno preradbenog odjeljka, , prijevoza, koji tvore skoro 80 postotaka njena BRP-a (brutto regionalnog proizvoda).

Postoje 722 industrijska poduzeća u oblasti, a većina je u ovim pododjeljcima:

• strojogradnja (automobilski i brodski motori s unutarnjim izgaranjem)
• građevinarstvo
• kovinoprerađivačka industrija
• brodogradnja (riječni i morski brodovi)
• kemijska industrija (plastične mase, umjetne tvari)
• petrokemija
• gorivna industrija i proizvodnja energije
• crna i obojena metalurgija
• proizvodnja građevinskih tvoriva
• proizvodnja stakla
• drvna (rezana građa i sl.) i papirna industrija
• tekstilna industrija (odjevni predmeti)
• prehrambena industija (proizvodnja i prerada)
• proizvodnja lijekova
• tiskarstvo i izdavaštvo

Ove ključne gospodarske grane dopunjavaju ostali gospodarski odjeljci kao što su poljodjelstvo, trgovina, usluge, telekomunikacije i prijevoz dobara i usluga.

Od poljodjelskih kultura, uzgaja se raž, proso, ječam, pšenicu, sladornu repu, lan, , luk, krumpir. Značaj ima i svinjogojstvo, peradarstvo i stočarstvo.

Prema početnim procjenama, 2002. godine, BRP Nižnjenovgorodske oblasti je iznosio 5,6 milijarda am. dolara, pri čemu su industrijska i prijevozna poduzeća sudjelovala sa 4,5 milijarda. Oblasna poduzeća su pokazivala 6,6 postotaka rasta u konačnom proizvodu, koji je viši nego gospodarski rast za cijelu Rusiju u istom razdoblju. Potanko razrađeno, visoki postotci rasta su zabilježeni u strojogradnji (+13,6%), gorivnoj industriji (+49%), crnoj metalurgiji (+8,9%), drvnoj i papirnoj industriji (+2,4%) te tiskarstvu i izdavaštvu (+6,2%). Inozemna ulaganja u oblast su iznosila 84,5 milijuna am. dolara, od čega je 95% uloženo u industrijska poduzeća. 2003., predviđanja oblasnih vlastiju su iznosila 3,8 postotaka porasta u industrijskom proizvodu.