Togrul I. – Hrvatska internetska enciklopedija

Script error: No such module "Dodaj infookvir".

Togrulov toranj, spomenik iz 12. stoljeća u Raju, južno od Teherana

Togrul, također Toğrül, Tuğril, Tuğrul ili Toghrïl Beg (oko 990. - 4. rujna 1063.), bio je drugi po redu vladar Seldžučkog Carstva.

Togrul beg je turkijska plemena iz stepa Središnje Azije okupio u plemenski savez nazvan po svom pretku Seldžuku, te je osvojio zapadni Iran. Nakon što je osvojio Perziju, godine 1055. je uspio osvojiti Bagdad čime je nastalo Seldžučko Carstvo. Uspio je pod svoju kontrolu staviti abasidske kalife te upravljati njihovom vojskom. Nastavio je napredovanje na zapad i došao u sukob sa Bizantom i Fatimidima.

Životopis

Na vlast je došao oko 1016. Godine 1025. su Togrulov brat Čagri beg njegov sin Alp Arslan služili Karakanidima iz Buhare. Kada su Karakanide porazili Gaznavidi pod vodstvom Mahmuda, Togrul je izbjegao u Horezm, a Alp Arslan u Horasan.

Nešto kasnije su Gaznavidi protjerali Togrulovog i Čagrijevoga strica iz Horasana, na što su se oba brata vratila u Horasan 1028. – 1029. te osvojila Merv i Nišapur. Vojne pohode su potom usmjerili na Buharu i Balhu. Godine 1037. su osvojili Ghazni te se Togrul u Nišapuru okrunio za sultana. Godine 1040. je u bitci kod Dandanakana nanio odlučujući poraz Mahmudovom sinu Mas’udu I. te ga prisilio da napusti zapadne pokrajine svoje države i izbjegne u današnji Lahore. Togrul je potom Čagrija postavio za guvernera Horasana, a u razdoblju 1040. – 1044. se okrenuo osvajanju Iranske visoravni. Godine 1054. je prvi put počeo upadati u Anadoliju kada je došao u sukob s Bizantincima. Godine 1054. ga je abasidski kalif Al-Qa'im zamolio da osvoji Bagdad, kojim su vladali Bujidi. U osvojenom Bagdadu došlo do sukoba bivše bujidske i turkmenske vojske, koju je vodio Togrulov pobratim Ibrahim Jinal, te su Fatimidi godine 1058. ponovno osvojili Bagdad. Dvije godine kasnije je Togrul na kraju ipak uspio osvojiti Bagdad.

Nasljedstvo

Togrul je umro u Raju u Iranu 4. rujna 1063. bez djece. Za prijestolje su se borila tri kandidata: nećaci Sulejman i Alp Arslan, sinovi Čagri bega, i bratanac Kutalmiš, koji je podržavao Yinalisovu pobunu u Bagdadu. Pobijedio je Alp Arslan i 27. travnja 1064. došao na seldžučko prijestolje.

Izvori

Ferishta, History of the Rise of Mohammedan Power in India
Encyclopædia Britannica 11. izdanje

Iranski vladari

Stari vijek

Medijska dinastija (728. - 550. pr. Kr.)	Dejok • Fraort • Madije • Kijaksar • Astijag

Ahemenidska dinastija (550. - 330. pr. Kr.)	Ahemen • Teisp • Kir I. • Arijaramn • Arsam • Kambiz I. • Kir Veliki • Kambiz II. • Smerdis • Darije Veliki • Kserkso I. • Artakserkso I. • Kserkso II. • Sogdijan • Darije II. • Artakserkso II. • Artakserkso III. • Artakserkso IV. • Darije III.

Strana vladavina (330. - 247. pr. Kr.)	Vidi: Popis argeadskih i seleukidskih vladara

Arsakidska dinastija (247. pr. Kr. - 224.)	Arsak I. • Tiridat I. • Arsak II. • Frijapatije • Fraat I. • Mitridat I. • Fraat II. • Artaban I. • Mitridat II. • Gotarz I. • Orod I. • Sinatruk I. • Fraat III. • Mitridat III. • Orod II. • Pakor I. • Fraat IV. • Tiridat II. • Musa • Fraat V. • Orod III. • Vonon I. • Artaban II. • Tiridat III. • Gotarz II. • Vardan I. • Vonon II. • Vologaz I. • Vardan II. • Vologaz II. • Pakor II. • Artaban III. • Hozroje I. • Vologaz III. • Mitridat IV. • Partamaspat • Sinatruk II. • Vologaz IV. • Hozroje II. • Vologaz V. • Vologaz VI. • Artaban IV.

Sasanidska dinastija (224. - 651.)	Ardašir I. • Šapur I. • Hormizd I. • Bahram I. • Bahram II. • Bahram III. • Narseh • Hormizd II. • Šapur II. • Ardašir II. • Šapur III. • Bahram IV. • Jezdegerd I. • Bahram V. • Jezdegerd II. • Hormizd III. • Peroz I. • Balaš • Kavad I. • Zamasp • Hozroje I. • Hormizd IV. • Bahram Čobin • Hozroje II. • Kavad II. • Ardašir III. • Šahrabaraz • Boran • Azarmedukt • Hozroje III. • Hormizd V. • Hozroje IV. • Jezdegerd III.

Srednji vijek

Strana vladavina (651. - 821.)	Vidi: Popis rašudinskih, omejidskih i abasidskih kalifa

Tahiridska dinastija (821. - 873.)	Tahir I. • Talha • Abdulah • Tahir II. • Muhamed

Safaridska dinastija (861. - 1003.)	Jakub • Amru I. • Tahir I. • Laith • Muhamed I. • Mufadal • Amru II. • Ahmed • Halaf

Samanidska dinastija (819. - 999.)	Saman Hoda • Asad • Nuh bin Asad • Jahja • Elijas • Ibrahim • Ahmed I. • Nasr I. • Ismail • Ahmed II. • Nasr II. • Nuh I. • Abdul Malik I. • Mansur I. • Nuh II. • Mansur II. • Ismail Muntasir • Abdul Malik II.

Bujidska dinastija (934. - 1055.)	Ali • Hasan • Ahmad • Adud • Iz • Faher • Muajad • Šaraf • Samsam • Šams • Abu Taleb Rostam • Baha • Mušarif • Sultan • Kavam • Sama • Abu Kalidžar • Džalal • Abu Nasr Hozroje Firuz • Abu Mansur Pulad Sutun

Gaznavidska dinastija (963. - 1187.)	Alp Tegin • Sabuk Tegin • Ismail I. • Mahmud • Muhamed • Masud • Mavdud

Seldžučka dinastija (1037. - 1077.)	Togrul I. • Alp Arslan • Malik-šah I. • Mahmud I. • Barkijaruk • Malik-šah II. • Muhamed I. • Ahmed Sandžar • Mahmud II.

Guridska dinastija (1161. - 1206.)	Saif • Gijas • Šahab Muhamed

Horezmijska dinastija (1077. - 1231.)	Anuštegin • Ekinči • Muhamed I. • Atsiz • Il-Arslan • Sultan-šah • Takeš • Muhamed II. • Džalal

Strana vladavina (1231. - 1501.)	Vidi: Popis mongolskih, ilhanidskih i timuridskih vladara

Novi vijek

Safavidska dinastija (1501. - 1736.)	Ismail I. • Tahmasp I. • Ismail II. • Muhamed Hodabanda • Abas Veliki • Safi I. • Abas II. • Sulejman I. • Sultan Husain • Tahmasp II. • Abas III.

Hotakijska dinastija (1709. - 1738.)	Mir Vais • Abdul Aziz • Mahmud • Ašraf • Husein

Afšaridska dinastija (1736. - 1796.)	Nader-šah • Adel-šah • Ebrahim • Šaheroh

Zandijska dinastija (1750. - 1794.)	Karim-han • Muhamed Ali-han • Abol Fateh-han • Zaki-han • Sadek-han • Ali Morad-han • Džafar-han • Sajed Morad-han • Lotf Ali-han

Kadžarska dinastija (1785. - 1925.)	Muhamed-han • Fateh Ali-šah • Muhamed-šah • Mahd-e Olia • Nasrudin-šah • Mozafaradin-šah • Muhamed Ali-šah • Ahmed-šah

Najnovije doba

Pahlavijska dinastija (1925. - 1979.)	Reza-šah Pahlavi • Mohammed Reza Pahlavi

Uspostavljena Islamska Republika Iran (1979. - danas)	Imam Homeini • Ali Hamenei