Opava

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 237518 od 21. listopada 2021. u 21:08 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir naselje

Opava (njemački: Troppau, šleski: Uopawa, donjošleski:Tropp, poljski Opawa, latinski: Oppavia) je grad u sjeveroistočnoj Češkoj u Moravsko-šleskoj pokrajini.

Zemljopis

Opava se nalazi na Opavskim brdima (češki: Opavská pahorkatina, dio Šleske nizine) na rijeci Opavi (lijeva pritoka rijeke Odre) i Moravici (desna pritoka rijeke Opave).

Povijest

Opava se prvi put spominje u dokumentu iz 1195. godine, a gradska prava dobio je 1224. Bio je glavni grad Šleske, Bohemije i konačno austrijskog Vojvodstva Opava.

Godine 1614. Karlo I., knez Lihtenštajna postao je vojvoda od Opave. Nakon što je većina Šleske pripojena Kraljevini Pruskoj tijekom Austrijskog nasljednog rata nakon 1740., preostali dio šleskog teritorija koji je još uvijek bio pod kontrolom Habsburške Monarhije postaje poznat kao Austrijska Šleska, s sjedištem u Troppau (1742.-1918.). Kongres u Troppau održan je od 27. listopada do 17. prosinca 1820.[1]

Prema austrijskom popisu stanovništva iz 1910. godine, grad je imao 30.762 stanovnika, od kojih je 29.587 imalo prebivalište u gradu. Na popisu se izjašnjavalo prema materinjem jeziku, tako je 27.240 (92%) bilo govornika njemačkog jezika, 2.039 (6,9%) češkog i 274 (0,9%) poljskog. Židovi se nisu mogli izjasniti da im je jidiš materinji jezik, te ih se većina izjasnila da im je njemački maternji jezik. Glavna vjerska skupina bili su rimokatolici s 28.379 (92,2%) stanovnika, zatim slijede protestanti s 1.155 (3,7%) i Židovi s 1.112 (3,6%). [2]

Nakon poraza Austro-Ugarske u Prvom svjetskom ratu, Troppau je postao dio Čehoslovačke 1919. godine kao Opava.

Od 1938. do 1945. Opava je bila dio nacističke Njemačke prema Münchenskom sporazumu. Već dan prije njemačke aneksije Sudeta 1938., grad je odcijepljen od svojeg okresa te je postao vlastiti Stadtkreis. Nakon završetka Drugog svjetskog rata cijelo njemačko stanovništvo Opave je nasilno protjerano, a grad je naseljen Česima. Mnogi od protjeranih Nijemaca naselili su Bamberg.

Iako je Vojvodstvo Opava prestalo postojati, naslov vojvode od Troppau živi i danas, Ivan Adam II., knez Lihtenštajna nosi titulu vojvode od Troppaua.

Ekonomija i kultura

Opava je trenutno važan poslovni i kulturni centar Šleske. Dom je nekoliko ekonomskih i kulturnih ustanova koje služe cijeloj regiji, uključujući Šleski muzej koji je najstariji muzej u Češkoj[3] , te Šlesku akademiju znanosti. Opava je dom jedinom javnom sveučilištu u zemlji koji se ne nalazi u regionalnoj prijestolnici. Gradska industrijska zona nalazi se uz rijeku Ostravu. Šlesko kazalište u Opavu osnovano je 1805. godine, a predstave su prikazivane na njemačkom jeziku do kraja Drugog svjetskog rata.

Gradovi prijatelji

Poznate osobe

Izvori

  1. Chronologie des civilisations, Jean Delorme, Presses universitaires de France, 1956
  2. Ludwig Patryn (ed): Die Ergebnisse der Volkszählung vom 31. Dezember 1910 in Schlesien, Troppau 1912.
  3. O Šleskom muzeju (na češkom) – "Slezské zemské muzeum je nejstarší muzeum v České republice. Bylo založeno v Opavě 1. května 1814." → "Šleski muzej je najstariji muzej u Češkoj. Osnovan je u Opavi 1. svibnja 1814."

Vanjske poveznice

Ostali projekti

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Opava


Flag of the Czech Republic (bordered).svg Nedovršeni članak Opava koji govori o gradu u Češkoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.