Bologna

PREUSMJERI Predložak:Infookvir talijanska općina

Bologna je glavni grad područja Emilia-Romagna na prijelazu iz sjeverne u srednju Italiju. Područje je jedinstven upravni i administrativni prostor ali se zapravo sastoji od dviju povijesnih talijanskih pokrajina: Emilije, kojoj je glavno središte baš Bologna, te Romagne, kojoj je glavno središte Rimini. U Romagni je i jedna od najmanjih državica na svijetu, San Marino, koju je u 4. stoljeću poslije Krista utemeljio klesar sveti Marin s Raba.

Zemljopis

Jadransko more nalazi se 77 km prema istoku. Po prometnom položaju čini glavna ulazna vrata iz lombardijsko-venecijanske nizine u srednju Italiju.

Povijesno središte Bologne

Povijest

Bologna je nastanjena još u brončano doba, iz kojega potječu nekropole i ljevaonice bronce. Na prijelazu u povijesno doba, Bologna je etruščanski grad pod imenom Felsina. Sredinom 4. stoljeća razaraju je Boji. Na početku 2. stoljeća osvajaju i daju joj ime Bononia.

Kroz povijest teško je stradavala u ratovima. Prije ujedinjenja Italije bila je glavnim gradom Crkvene države i povremeno središte papinske stolice. To je vrijeme iz kojeg potječu i najveća sakralna djela, među kojima i katedrala svetog Petronija. U sljedećem razdoblju Bologna ulazi u dugotrajni sukob s Crkvom što ce obilježiti i sam duh grada, te će u njoj, nakon Drugog svjetskog rata, prevladavati ljevičarske struje.

Za Drugog svjetskog rata bila je teško razarana, a oko nje razvio se pokret otpora. U velikim zračnim bombardiranjima stradalo je oko 44% građevina, uključujući glavnu željezničku postaju. Nakon pada Mussolinija, Bologna je bila pod vlašću Trećeg Reicha do oslobođenja 21. travnja 1945.

Poslije Drugog svjetskog rata bila je utvrdom ljevičarske vlasti, zbog čega je i dobila naziv Crvena Bologna. 1999. godine prekinut je niz politički lijevih gradonačelnika kada je na izborima izabran pripadnih desnog centra Giorgio Guazzaloca. 2004. godine na vlast je izabran bivši sindikalist Sergio Cofferati. Na izborima 2009. godine ponovno je izabran gradonačelnih lijeve stranke, Flavio Delbono koji je nakon nešto više od 6 mjeseci na vlasti podnio ostavku zbog umiješanosti u korupcijski skandal. Sljedećih 15 mjeseci gradom upravlja vladina povjerenica, Anna Maria Cancellieri, a trenutni gradonačelnik grada je Virginio Merola, također iz socijaldemokratske stranke.^[1]

Kultura

Palazzo dei notai na trgu Piazza Maggiore

U starom je dijelu velik broj srednjovjekovnih palača, fontana i crkava. To je jedno od najstarijih sveučilišta u svijetu (osnovano 1089.). Najstarije sveučilište na svijetu je u gradu Fes u Maroku koje je osnovano 859.g.

Srednjovjekovne palače

Glazbeni događaji

Važan glazbeni festival je Zecchino d'Oro. To je festival dječje pjesme.

Značaj

Ubraja se među najvažnija kulturna, ekonomska i prometna središta Italije. UNESCO ju je 2005. proglasio svjetskim gradom glazbe.

Promet

Kao prometno središte Bologna je od posebne važnosti; željeznično je spojena s Padovom, jadranskim gradovima, Firencom, alpskim gradovima, Rimom i Milanom.

Cestovna mreža se zrakasto pruža iz Bologne i njome je spojena sa svim većim talijanskim gradovima na sjeveru i sa središnjom Italijom. Kao zanimljivost valja navesti da je ta ista mreža sagrađena u 19.i 20. stoljeću, a starorimske ceste (via Aemilia i dr.) su služila kao osnovice suvremenoj cestovnoj mreži.

Gospodarstvo

Današnja je gospodarstvena važnost grada Bologne utemeljena na trgovini, jer je Bologna glavno trgovinsko središte jugoistočnog dijela Padske nizine.

Industrija ima oslonac u preradbi poljodjelskih proizvoda koji se proizvode u široj okolici ovog grada. Tako se u Bologni nalaze tvornice za preradu duhana i proizvodnju duhanskih proizvoda, ljuštionice riže, sladorane te tvornice ostalih prehrambenih proizvoda.

Od ostalih industrija, u Bologni je nazočna kovinska i elektrotehnička industrija, strojogradnja, proizvodnja papira, samovoza, keramike i parfema.

Obrazovanje

Sveučilište u Bologni smatra se najstarijim sveučilištem zapadnog svijeta. Već u 1088. godini na ulicama grada počinje se poučavati pravo, a kroz srednji vijek polako se formira pravo sveučilište. Obrazovna ustanova nalazi se u samom centru grada, a danas se sastoji od 5 kampusa. Na sveučilištu se obrazuje oko 80.000 studenata od kojih je oko 5000 inozemnih. Svake godine kroz sveučilište prođe preko 2500 studenata na razmjeni.^[2]

Šport

Iz Bologne su košarkaški klubovi Virtus i Fortitudo, višestruki talijanski prvaci i osvajači europskih kupova.

Ipak, ni nogomet nije slab u ovom gradu. Bologna je bila sedmerostruki talijanski prvak, trenutačno se nalazi među klubovima u prvoj ligi (Seria A).

Jaka je i odbojka (La Zinella Volley), osvajač talijanskih i europskih naslova.

Od poznatih športaša, iz Bologne su nogometaš Giacomo Bulgarelli, Alberto Tomba, slavni nogometni sudac Pierluigi Collina, vozač trkaćih vozila Alex Zanardi te tenisač Andrea Saccenti.

Gradovi prijatelji

Pogled na Bolognu iz tornja Asinelli

Coventry	Ujedinjeno Kraljevstvo	od 21. travnja 1984.
Harkiv	Ukrajina	od 5. kolovoza 1966.
La Plata	Argentina	od 23. studenog 1988.
Leipzig	Njemačka	od 2. svibnja 1962.
St. Louis, Missouri	SAD	od 30. srpnja 1987.
Solun	Grčka	od 29. listopada 1981.
San Carlos	Nikaragva	od 21. svibnja 1988.
Saint-Louis	Senegal	od 9. prosinca 1991.
Toulouse	Francuska	od 23. studenog 1981.
Tuzla	Bosna i Hercegovina	od 21. srpnja 1994.
Valencia	Španjolska	od 27. ožujka 1976.
Zagreb	Hrvatska	od 5. svibnja 1963.