Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Svemirsko prostranstvo

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 224833 od 14. listopad 2021. u 06:36 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Slojevi Zemljine atmosfere.[1] (prikaz ne odgovara stvarnim omjerima)

Svemirsko prostranstvo, vanjski svemir ili ponekad samo svemir je praznina između nebeskih tijela, uključujući Zemlju.[2] Nije u potpunosti prazan, nego ga čini vakuum s vrlo malo čestica. Većinom je to vodik i helij u plazmenom obliku, zatim elektromagnetsko zračenje, magnetska polja, neutrina, svemirska prašina i kozmičke zrake. Osnova je temperatura 2,7 kelvina (K), kako je postavljeno pozadinskim zračenjem od Velikog praska.[3]

Za plazmu gustoće manje od jednog vodikovog atoma po prostornom metru i temperature milijuna kelvina u prostoru među galaksijama računa se da je većina barionske tvari u vanjskom svemiru. Lokalne koncentracije kondenzirale su se u zvijezde i galaksije. U većini galaksija promatranja daju dokaz da je 90% mase u nepoznatu obliku, zvanom tamna tvar, koja interaktira s drugom tvari preko gravitacijskih ali ne i elektromagnetskih sila.[4][5] Podatci pokazuju da najveći dio masa-energije u vidljivom svemiru je svemirska vakuumska energija koju astronomi označuju imenom tamna energija.[6][7] Međugalaksijski prostor zauzima veći dio obujma svemira, pa čak i galaksije i zvjezdani sustavi skoro se najvećim dijelom sastoje od prazna prostora.

Vidi

Izvori

  1. http://www.srh.noaa.gov/srh/jetstream/atmos/layers.htm
  2. Dainton, Barry (2001), "Conceptions of Void", Time and space, McGill-Queen's Press, ISBN 0-7735-2306-5, str. 132–133.
  3. Chuss, David T. (26. lipnja 2008.), Cosmic Background Explorer, NASA Goddard Space Flight Center, http://lambda.gsfc.nasa.gov/product/cobe/, pristupljeno 27. travnja 2013. 
  4. Freedman, Roger A.; Kaufmann, William J. (2005), Universe (seventh ed.), New York: W. H. Freeman and Company, ISBN 0-7167-8694-X, str. 573, 599–601.
  5. Trimble, V. (1987). "Existence and nature of dark matter in the universe". Annual Review of Astronomy and Astrophysics 25: 425–472. Bibcode 1987ARA&A..25..425T. doi:10.1146/annurev.aa.25.090187.002233 
  6. "Dark Energy, Dark Matter". NASA Science. http://science.nasa.gov/astrophysics/focus-areas/what-is-dark-energy/ Pristupljeno 31. svibnja 2013.. ""It turns out that roughly 68% of the Universe is dark energy. Dark matter makes up about 27%."" 
  7. Freedman, Roger A.; Kaufmann, William J. (2005), Universe (seventh ed.), New York: W. H. Freeman and Company, ISBN 0-7167-8694-X, str. 650-653