Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Düsseldorf

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 22150 od 2. kolovoz 2021. u 06:18 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir njemački grad

Düsseldorf (donjonjemački: Düsseldörp) je grad u Njemačkoj i glavni grad gusto naseljene njemačke pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija. Grad leži na rijeci Rajni i dio je konurbacije Ruhr (niza spojenih gradova uz Rajnu). Düsseldorf je središte njemačke modne industrije, oglašivačkih agencija i multinacionalnih korporacija.

Povijest

Na prostor današnjeg Düsseldorfa su se u 7. i 8. stoljeću naselila germanska plemena. Nastalo je manje naselje poljoprivrednika i ribara na Rajni. Prvi spomen grada potječe iz 1135. godine (tada se zvao Dusseldorp). Car Fridrik I. Barbarossa je sagradio tvrđavu u gradu Kaiserswerthu sjeverno od Düsseldorfa.

Od 1186. je Düsseldorf došao pod upravu grofova Berg koji su 1280. u grad preselili svoje sjedište. 1288. su grofovi Düsseldorfu dali gradske privilegije. Došlo je do sukoba oko vlasti nad gradom između grofova Berg i kölnskog nadbiskupa. 1609. je grofovija Berg postala dio grofovije Pfalz-Neuburg, a Düsseldorf je jedan od najvažnijih grofovskih gradova. Grad se jače razvija u 18. st. kad dolaze mnogi umjetnici (na poziv grofove žene Ane Marije Luise iz firentinske dinastije Medici). Grad je pretrpio štetu u Napoleonovim ratovima. Napoleon je osnovao Veliko vojvodstvo Berg, a Düsseldorf je glavni grad. Nakon Napoleonovog pada je Düsseldorf pripao Pruskoj. U Düsseldorfu je bio parlament Rajnskih provincija (autonomnog područja uz Rajnu unutar Pruske).

U 19. st. je grad brzo narastao zbog industrijalizacije koja je zahvatila cijeli ruhrski prostor uz Rajnu. U prostoru Ruhra se brzo razvija industrija zbog nalazišta ugljena i dolaze mnogi naseljenici u tamošnje gradove, pa tako i Düsseldorf. Grad je razoren u bombardiranju tokom 2. svj. rata. Nakon rata je postao glavni grad savezne pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije. Grad se brzo razvija i postaje značajan industrijski i trgovački centar.

Zemljopis

Düsseldorf se nalazi na zapadu Njemačke, na ušću rijeke Düssel u Rajnu. Dio je urbaniziranog područja (konurbacije) Ruhr. To je niz spojenih gradova uz rijeku Rajnu (Köln, Bonn, Leverkusen, Wuppertal, Essen, Bochum, Gelsenkirchen i Dortmund). Ruhr je značajan industrijski centar koji se razvio na rudnim nalazištima. Düsseldorf se nalazi na desnoj obali Rajne, a nasuprot je grad Neuss. Klima je umjerena s blagim zimama i toplim ljetima.

Gospodarstvo

Düsseldorf je središte njemačke modne industrije i telekomunikacija. U nekoliko godina grad se snažno gospodarski razvio. Njemački najveći mobilni operateri Vodafone i E-Plus imaju sjedište ovdje. Također velike tvrtke NTT, Ericsson, Sandvik, Nokia i GTS imaju značajne podružnice ovdje. Mnoge velike svjetske internetske tvrtke imaju korijene u Düsseldorfu. Postoji 400 reklamnih agencija, među kojima su i tri najveće u Njemačkoj:BBDO Group, Publicis Grups i Grey Group. Ima oko 170 financijskih institucija, te jedna od najvećih burza u Njemačkoj. Poznate tvrtke iz Düsseldorfa su L'Oreal, Henkel i Metro. Grad je medijski vrlo razvijen.

Znamenitosti

TV toranj Rheinturm
Zgrada regionalnog parlamenta
  • Najpoznatija građevina je TV toranj Rheinturm visok 240.5 metra, te je najveći telekomunikacijski toranj u Düsseldorfu
  • Vrlo su poznate zgrade koje je konstruirao arhitekt Frank Gehry.
  • Poznata je akademija Heinrich-Heine-Universität koja je osnovana 1965.
  • Poznata je zračna luka koja je treća po veličini u Njemačkoj.
  • Poznata i zanimljiva je zgrada regionalnog parlamenta zbog jedinstvenog oblika.
  • Poznato je javno šetalište Königsallee.

Stanovništvo

Godina Stanovnici
1632 5.000
1703 8.573
1792 18.794
1. prosinca 1834. ¹ 21.421
1. prosinca 1840. ¹ 22.477
3. prosinca 1855. ¹ 29.085
3. prosinca 1858. ¹ 38.765
3. prosinca 1861. ¹ 37.900
3. prosinca 1864. ¹ 44.300
3. prosinca 1867. ¹ 63.400
1. prosinca 1871. ¹ 69.365
1. prosinca 1875. ¹ 80.695
1. prosinca 1880. ¹ 95.458
1. prosinca 1885. ¹ 115.190
1. prosinca 1890. ¹ 144.642
2. prosinca 1895. ¹ 175.985
1. prosinca 1900. ¹ 213.711
1. prosinca 1905. ¹ 253.274
1. prosinca 1910. ¹ 358.728
1. prosinca 1916. ¹ 354.747
Godina Stanovnici
5. prosinca 1917. ¹ 374.770
8. listopada 1919. ¹ 407.338
16. lipnja 1925. ¹ 432.633
16. lipnja 1933. ¹ 498.600
17. svibnja 1939. ¹ 541.410
31. prosinca 1945. 392.316
29. listopada 1946. ¹ 420.909
13. rujna 1950. ¹ 500.516
25. rujna 1956. ¹ 654.850
6. lipnja 1961. ¹ 702.596
31. prosinca 1965. 698.007
27. svibnja 1970. ¹ 663.586
31. prosinca 1975. 664.336
31. prosinca 1980. 590.479
31. prosinca 1985. 561.686
25. svinja 1987. ¹ 563.531
31. prosinca 1990. 575.794
31. prosinca 1995. 571.030
31. prosinca 2000. 569.364
31. prosinca 2005. 577.416

¹ Popis stanovništva

Gradovi prijatelji

Panorama grada

Poveznice

Vanjske poveznice

Ostali projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Düsseldorf