Kromatin
Kromatin je nukleoproteinski sadržaj kromosoma.[1] Čine ga molekula dvolančane DNK, RNK te histonski i nehistonski proteini.[1][2]
Kromatin čini svaki kromosom pa su po biokemijskom sastavu slični, ali drugog pojavnog oblika. [2] Kad kromosome ne možemo jasno uočiti svjetlosnim mikroskopom, služimo se nazivom kromatin. [2] Kromosome vidimo tek u fazi stanične diobe, a za vrijeme interfaze dekondenzirani su i neuočljivi. Prigodom diobe molekula DNK jače se pakira s proteinima, tj. spiralizira se i tad se kromosomi kondenziraju. Veliku ulogu u pakiranju molekule DNK imaju histoni, a osnovna jedinica pakiranja je nukleosom.[1]
Kromatin je dio stanične jezgre.[3]
Zahvaljujući metodama kromosomskog pruganja (G-pruganje, C-pruganje, R-pruganje), može se razlikovati tri vrste kromatina: eukromatin, konstitutivni heterokromatin i interkalarni heterokromatin. Postoji i fakultativni heterokromatin.[4]
Referencije
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Pavlica, Mirjana. Odgovori na postavljena pitanja iz biologije: Razlika izmedju kromatina i kromosoma? Skraćivanjem kromatina nastaje kromosom, da li od jednog kromatina 1 kromosom?, E mail škola mladih znanstvenika, Biologija, PMF Zagreb
- ↑ 2,0 2,1 2,2 "jezgra, stanična". Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29122 Pristupljeno 23. studenoga 2014.
- ↑ Krsnik-Rasol, M. Praktikum iz biologije stanice, Biološki odsjek PMF-a Zagreb
- ↑ Mrežni udžbenik iz genetike Napisala: Mirjana Pavlica. Uredio: Dubravko Pavoković. 15. poglavlje: Eukariotski kromosom (pristupljeno 29. srpnja 2020.)