Osijek Vojakovački

Osijek Vojakovački
Osijek Vojakovački Osijek Vojakovački na zemljovidu Hrvatske
Država	Hrvatska
Županija	Koprivničko-križevačka
Općina/Grad	Križevci
Zemljopisne koordinate	46°07′59″N 16°33′00″E
Stanovništvo (2011.)
- Ukupno	205
Pošta	48260 Križevci
Pozivni broj	048
Autooznaka	KŽ
Osijek Vojakovački Osijek Vojakovački na zemljovidu Koprivničko-križevačke županije

Osijek Vojakovački (do 1900. godine Osijek) je naselje u sastavu Grada Križevaca, u Koprivničko-križevačkoj županiji. Za vrijeme SFRJ bio je u sastavu Općine Križevci.

Povijest

Prema pojedinim povijesnim izvorima, odnosno kazivanjima najstarijih mještana i nekim publicističkim radovima, Osijek Vojakovački prvi se puta spominje u 15. stoljeću te se dovodi u vezu sa srpskom kneginjom Katarinom Branković Kantakuzinom Pored te verzije mjesne povijesti, postoji i druga koja se više temelji na znanstvenim istraživanjima te vjerodostojnim i dostupnim historijskim zapisima koji govore da je Vojakovački Osijek osnovan u 16. stoljeću. To potvrđuju dokument o trgovištu Brezovica o kojemu je pisao poznati hrvatski povjesničar Hrvoje Petrić, a prema kojemu je Ivan Johannes Peasinovych 1610. izjavio kako su Vlasi doselili u Osijek prije dvadeset godina (oko 1590.). Također, prema istraživaču Ranku Pavlešu, na mjestu Vojakovačkog Osijeka u srednjem vijeku (1225. godine) postojao je posjed, odnosno selo Cerovo brdo kojega je 1532. uništila vojska turskog sultana Sulejmana Veličanstvenog. U vrijeme Vojne Krajine (1527. - 1881.) u Osijek Vojakovački doseljavaju prve hrvatske obitelji iz ostalih dijelova Prigorja i Zagorja. Doseljavanje pojedinih hrvatskih te mađarskih i slovenskih obitelji, nastavljeno je i tijekom 19. i 20. stoljeća. Migracije spomenutog stanovništva dovelo je do velike multikulturalnosti Osijeka Vojakovačkog koja je danas poznata u prigorskom kraju. Ta vjekovna multikulturalnost i slobodarske tradicije, došle su do izražaja i prilikom pobune (Glogovnička buna) protiv vlasti zloglasnog mađarskog vladara Khuena Hedervarya, kada je upravo grupa "Osječana" bila među najborbenijima u obrani hrvatskih narodnih prava i interesa. Između dva svjetska rata, u drugoj polovici 30-tih, u Osijeku Vojakovačkom je djelovalo Kulturno-umjetničko društvo "Seljačko kolo" i razne hrvatsko-srpske građanske udruge, a i izgrađena je nova zgrada škole (danas PŠ Ljudevita Modeca).

Osim kulturne organizacije, aktivna su bila i pojedina trgovačka društva te ugostiteljski obrti i brojna poljoprivredna gospodarstva. Osijek Vojakovački bio je poznat i po iznimno jakom radničkom i komunističkog pokretu u Prigorju, a u Drugom svjetskom ratu u njemu je osnovana prva partizanska grupa ("Šojkina grupa") iz koje je nastao kasnije Kalnički partizanski odred). Osječki i križevački komunisti prvi su u Prigorju 1941. godine podignuli antifašistički ustanak i socijalističku revoluciju. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, 8. kolovoza 1943. godine, u Vojakovačkom Osijeku osnovan je prvi Narodnooslobodilački odbor Kotar Križevci (NOO). NOO Kotar Križevci predstavljao je prvi moderni (republički) sustav državne, lokalne i regionalne vlasti u povijesti Prigorja i šire. Iz NOO Kotar Križevci nakon Drugog svjetskog rata razvio se Narodni odbor Križevci, Općina Križevci te današnji Grad Križevci kao jedinica lokalne samouprave u RH. Vojakovački Osijek pored povijesne zasluge za razvoj moderne križevačke lokalne samouprave, ima zasluge za razvoj i mjesne samouprave. Krajem 1942. godine, u njemu je, među prvima u Prigorju, formiran i Mjesni narodnooslobodilački odbor (MNOO) iz kojega je nakon rat nastao Mjesni narodni odbor (MNO) te kasnije Mjesna zajednica (MZ). Današnji sljednik tih povijesnih Odbora je Mjesni odbor Vojakovački Osijek.

Ime

Naziv "Vojakovački" izveden je iz riječi "vojnički" što upućuje na vojnu povijest samog naselja. Drugi dio naziva, ime Osijek (u upotrebi je bio i "Osek", "Osjek" te "Osik"), nastalo je od starog povijesnog imena selišta 'Ozegh' koje se najranije spominje u vezi srednjovjekovnog posjeda ili sela Cerovo brdo iz 1225. godine. U 14. stoljeću u sastavu Cerovog brda ušo je i susjedni posjed Hrast koji je bio otprilike na današnjoj lokaciji zaseoka Srdije.

Stanovništvo

Prema popisu iz 2011. naselje je imalo 205 stanovnika. Najviše stanovnika naselje je imalo u razdoblju prije Prvog i Drugog svjetskog rata. Tijekom Drugog svjetskog rata stanovništvo se znatno smanjilo (zbog fašističkog terora te civilnih i ratnih žrtava.) Nakon Drugog Svjetskog rata došlo je do povećanja stanovništva, no, ono se opet smanjilo tijekom devedesetih kada je dio obitelji trajno odselio iz RH. Zadnjih nekoliko godina, zabilježen je porast stanovništva. Pored stanovnika hrvatske i srpske nacionalnosti, u naselju žive i stanovnici bošnjačke i mađarske nacionalnosti. Pred više od 30 godina u naselju je bilo Slovenaca i Talijana.

<style> .population-wrapper {

 width: 100%;
 max-width: 750px;
 margin: 20px auto;
 padding: 15px;
 background: #f8f9fa;
 border: 1px solid #ddd;
 border-radius: 12px;
 box-shadow: 0 2px 6px rgba(0,0,0,0.1);
 font-family: sans-serif;

}

/* Dark mode */ @media (prefers-color-scheme: dark) {

 .population-wrapper {
   background: #1e1e1e;
   border-color: #444;
   color: #eee;
 }
 .population-bar span {
   color: #fff;
 }

}

/* Bar chart */ .population-bar {

 display: flex;
 align-items: center;
 margin: 6px 0;

} .population-year {

 width: 60px;
 font-weight: bold;

} .population-value {

 flex-grow: 1;
 height: 22px;
 border-radius: 4px;
 position: relative;
 transition: width 1.2s ease;

} .population-value.up { background: #4caf50; } .population-value.down { background: #f44336; } .population-value.equal { background: #607d8b; } .population-value span {

 position: absolute;
 right: 6px;
 top: 2px;
 font-size: 12px;
 font-weight: bold;
 color: #fff;

}

/* Tooltip */ .population-value:hover::after {

 content: attr(data-tooltip);
 position: absolute;
 top: -28px;
 right: 0;
 background: #333;
 color: #fff;
 padding: 4px 8px;
 font-size: 12px;
 border-radius: 4px;
 white-space: nowrap;
 z-index: 10;

}

/* SVG line chart */ .population-linechart {

 width: 100%;
 margin-top: 20px;

} .population-stats {

 margin-top: 15px;
 font-size: 14px;
 background: #eef2f5;
 padding: 10px;
 border-radius: 8px;

} @media (prefers-color-scheme: dark) {

 .population-stats {
   background: #2a2a2a;
 }

} </style>

Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2011.

{{#vardefine:max|0}} {{#vardefine:min|999999}} {{#vardefine:sum|0}} {{#vardefine:count|0}}

<svg class="population-linechart" viewBox="0 0 800 300" preserveAspectRatio="none">

 <polyline fill="none" stroke="#007bff" stroke-width="3"
   points="
   {{#loop:1|20|
     {{#vardefine:sum| }}
       {{#vardefine:count| }}
       {{#vardefine:max| }}
       {{#vardefine:min| }}
       ,
   }}
   " />

</svg>

{{#vardefine:p0|0}} {{#loop:1|20|

 {{#vardefine:trend|
     
   }}

{{{a{{#var:loop}}}}}

     <div class="population-value {{#var:trend}}"
          style="width:%;"
          data-tooltip="Godina {{{a{{#var:loop}}}}}: {{{p{{#var:loop}}}}} stanovnika">
       {{{p{{#var:loop}}}}}

   {{#vardefine:p0|{{{p{{#var:loop}}}}}}}

}}

Najviše: {{#var:max}} stanovnika
Najmanje: {{#var:min}} stanovnika
Prosjek: stanovnika
Ukupno godina: {{#var:count}}

Izvor – Državni zavod za statistiku

Poznate osobe

• Jovo i Đuro Vitanović te Milan Šajatović - sudjelovali u Glogovničkoj buni
• Mileva Cetušić Šojka - prva prigorska antifašistkinja i jedna od prvih žena zastupnica u povijesti Hrvatskog sabora
• Dragan Cetušić - pjesnik, antifašist i poznati prigorski komunist te osnivač KUD-a "Seljačko kolo" (stradao 1941. godine u logoru Danica kod Koprivnice)

Kulturne, povijesne i prirodne znamenitosti

Pravoslavana crkva Svetog Nikole - zaštićeni spomenik kulture https://www.geocaching.com/seek/cache_details.aspx?wp=GC6RRB7&title=crkva-svetog-nikole-u-osijeku-vojakovackom&guid=4132bcfe-1b00-4767-a9bf-6217af3076c9

Arheološko nalazište "Mihalj" - zaštićeni spomenik kulture https://www.facebook.com/events/gradska-knji%C5%BEnica-franjo-markovi%C4%87-kri%C5%BEevci/15-kultur%C5%A1ok-tribina-arheolo%C5%A1ko-nalazi%C5%A1te-osijek-vojakova%C4%8Dki/371756496752947/

Spomenik NOB-a (u centru mjesta i na pravoslavnom groblju) https://radiokrizevci.hr/2019/07/komemoracija-u-prigorju/

Srpska narodna škola iz 19. stoljeća ("Stara škola", u budućnosti predviđena obnova) https://snv.hr/sto-radimo/obrazovanje

'Božja noga' (veliki otisak ljudskog stopala na kamenoj stijeni u blizini tjesnaca Vratno) https://radiokrizevci.hr/2019/01/bozja-noga/

Kamena vrata (lat: Porta lapidea) - put Vratno - Varaždinske Toplice http://www.pdkalnik.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=21&Itemid=28

Rimska cesta i most (na lokaciji Vratno) https://www.hrt.hr/292723/magazin/varazdinske-toplice-dio-rute-rimskih-careva

Stara pravoslavna crkva Mijalj (između Osijeka Vojakovačkog i Stupa)

Kuća Mileve Cetušić (ulica Božinci)

Partizansko groblje Vratno

Hrast kitnjak "Visovi" - kandidat za hrvatsko stablo 2019. godine https://radiokrizevci.hr/2019/07/nominacija-hrvatsko-stablo-godine/

Partizanska bolnica Stupe - Spomen područje NOB-a S https://radiokrizevci.hr/2018/09/partizanska-bolnica-stupe/

Tradicionalni društveni događaji

Tradicionalna proslava 1. maja (Međunarodni praznik rada) - "Prvomajski krijes" https://radiokrizevci.hr/2019/05/prvomajski-krijes-u-vojakovackom-osijeku/

Tradicionalan Uskrsno/Vaskrsna proslava - "Uskrsni ili Vaskrsni krijes" https://radiokrizevci.hr/2019/04/uskrsno-zajednistvo/

Proslava "Nikolaja" - slava pravoslavne crkve Svetog Nikole

Tradicionalna "Maškarada" - fašnička povorka maškra ili mačkara https://radiokrizevci.hr/2019/03/mjesni-odbor-vojakovacki-osijek-organizirao-fasnicku-povorku/

Đurđašenje (Đurđaši) - običaj obilaska kuća povodom Đurđevdana https://ddl.rs/zivot/verovanja-i-obicaji-koje-treba-da-postujete-za-djurdjevdan/

Proslava 4. jula (Dan borca) - organizirana za vrijeme SFRJ

Dan Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Križevaca https://prigorski.hr/krizevcima-odrzana-svecana-proslava-dana-vijeca-srpske-nacionalne-manjine/

Komemoracija žrtvama fašističkog terora iz drugog svjetskog rata

Off road Kup Vojakovački Osijek - Off road utrka

Humanitarne međunarodne i lokalne akcije - u organizaciji Mjesnog odbora Osijek Vojakovački (Mjesne zajednice Osijek Vojakovački) https://radiokrizevci.hr/2019/02/vojakovacki-osijek-pomaze-unicef-u/ Božićne školske priredbe - PŠ Ljudevita Modeca https://prigorski.hr/ucenici-podrucne-skole-osijek-vojakovacki-odrzali-bozicnu-priredbu/

Gospodarstvo

Većina stanovnika bavi se raznim granama poljoprivrede, najvećim dijelom stočarstvom i svinjogojstvom i vinogradarstvom. Dio stanovnika radi u šumarstvu, novinarstvu, prosvjeti, građevinarstvu, informatičkom sektoru te ugostiteljstvu i drugim uslužnim djelatnostima unutar i izvan Republike Hrvatske. Jedno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) bavi se i uzgojem konja.

Izvori

Nedovršeni članak Osijek Vojakovački koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.