Potres u Crnoj Gori 1979.
| Potres u Crnoj Gori 1979. | |
|---|---|
  | |
| Koordinate | 41°59′N 18°59′E / 41.98°N 18.98°E |
| Nadnevak | 15. travnja 1979. |
| Države | Crna Gora |
| Jačina | 7.0 Mw |
| Dubina | 12 km |
| Žrtve | 136 poginulih, 1000+ ozlijeđenih |
Potres u Crnoj Gori 1979. godine je bio najrazorniji potres na teritoriji današnje Crne Gore, tada dijelu SFR Jugoslavije.[1] Osim u Crnoj Gori, potres je izazvao žrtve i materijalnu štetu u Albaniji, te samo materijanu štetu na području Dubrovnika i juga Hrvatske.
Potres
Potres magnitide 7 po Richterovoj ljestvici[1][2] i 9.[2][3] stupnjeva Mercallijevoj ljestvici dogodio se 15. travnja 1979. godine u 06:19[2] ili 06:30[3] UTC (07:19/07:30 po lokalnom vremenu), petnaestak kilometara od crnogorske obale između Bara i Ulcinja.[1][2] Potres je trajao deset sekundi i najjače se osjetio duž crnogorske i albanske obale.
Posljedice u Crnoj Gori i Albaniji
Budvanski Stari grad je teško oštećen. Od 400 građevina u Starom gradu samo 8 je ostalo nedirnuto potresom. Zidine i zaštitni bedemi iz 15. stoljeća također su teško oštećeni. Manastir Praskavica koji se nalazi između Miločera i Svetog Stefana je pretrpio velika oštećenja. Crkva unutar manastira je potpuno srušena, a i freske su također oštećene.
Oštećen je i najmlađi grad na crnogorskoj obali, Herceg Novi. Dijelovi zidina Starog grada su pali u Jadran. Ulcinjski Stari grad, crnogorski centar kulturne baštine, je skoro potpuno uništen. Vjekovna Balšić kula u Ulcinju je srušena.
Preko 450 sela su sravnjena sa zemljom.[2] Osim toga, mnoga sela u regijama Crmnica, Grabalj, Krajina, Paštrovići su bila u opasnosti da se potpuno sruše.[3]
Dalje u unutrašnjosti su lakše oštećeni Cetinje, Danilovgrad, Nikšić i Titograd.[3]
Prema izvještaju UNESCO-a iz 1984. ukupno 1.487 objekata je oštećeno, od kojih su skoro polovina domaćinstva, a 42% crkve i svjetovni objekti. Trideset posto od ukupno oštećenih objekata je u potpunosti srušeno. Preko 1000 spomenika kulture je oštećeno, kao i tisuće umjetničkih djela i vrijedne kolekcije.[3]
U potresu je poginula 101 osoba u Crnoj Gori,[1][2] 35 u Albaniji,[2] a više od 100.000 ljudi je ostalo bez svojih domova.[3]
Posljedice u Hrvatskoj
Potres se na području južne Dalmacije osjetio intenzitetom VI-VII stupnjeva po Mercallijevoj ljestvici. U izvještaju o šteti utvrđeno je da je u tom potresu na prostoru Dubrovnika i Metkovića teško ili lakše oštećena 1071 građevina, od kojih su 33 fortifikacije (spomenik kulture), 106 sakralnih objekata, 45 objekata razne namjene i 885 stambenih objekata. U Dubrovniku je najviše oštećena stara gradska jezgra, dok je na području Konavla i Župe dubrovačke oštećeno 80% objekata, pretežito kuća. Stradalo je i područje Rijeke Dubrovačke, Slanog i Stona, gdje se urušio dio gradskih zidina.[4]
Područje grada Dubrovnika je nedugo nakon velikog potresa 24. svibnja 1979. pogodio i jedan manji, magnitude 6 stupnjeva po Mercallijevoj ljestvici. Ukupna šteta potresa u Hrvatskoj je 1980. procijenjena na 436,437.380 američkih dolara.[5]
Vidi još
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Crnogorski zemljotres ukroćen u Skoplju, Vijesti
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 Zemljotres od 15. aprila 1979. godine, pristupljeno 6. travnja 2009. Archived, pristupljeno 5. lipnja 2009.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 (en) Montenegro Earthquake: The Conservation of the Historic Monuments and Art Treasures, 1984., UNESCO
- ↑ NA DANAŠNJI DAN Jak potres 1979. godine pogodio Dubrovnik, pristupljeno 24. kolovoza 2020.
- ↑ Zavod za obnovu Dubrovnika - Potres 1979. i obnova, pristupljeno 30. studenog 2013.
| |||||
