Mersin
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir naselje
Mersin zvan i İƈel nekadašnja Mersina[1], grad u jugoistočnoj Turskoj, administrativni centar provincije Mersin u Sredozemnoj regiji.
Sa svojih 537.842 stanovnika u užem centru (1.651.400 provincija Mersin) [2] je deseti grad po veličini u Turskoj, i najveća luka jugoistočne Anadolije. [1]
Prema podacima Turskog statističkog instituta - 2011. metropolitansko područje Mersina imalo je 859.680 stanovnika. [3] Grad je bio domaćin Mediteranskih igara 2013.
Povijest
Mersin je noviji grad izrastao u 19. stoljeću, koji leži na mjestu nepoznatog antičkog naselja. Ostaci rimskog lučkog grada Soli Pompeiopolis leže zapadno od središta grada. Iskapanja na lokalitetu zvanom Yümük Tepesi, 3 km sjeverno od središta, otkrila su naselje iz neolitika. To naselje bilo je utvrđeno već oko 3600. pr. Kr. i ponovno tijekom Starog hetitskog kraljevstva (oko 1750.-1460. pr. Kr.) i Novog hetitskog kraljevstva (oko 1460.-1200. pr. Kr.), ali je napušteno nakon osnivanja Pompeiopolisa. [1]
Mersin je umjetna luka, izgrađena za izvoz poljoprivrednih proizvoda i ruda iz Kilikije i jugoistočne Anadolije. Lokacija za luku je izabrana zbog čiste vode, bez mulja i dobrih željezničkih i cestovnih veza s unutrašnjošću. Krak pruge koji povezuje Mersin sa Adanom izgrađen je 1866., za potrebe izvoza pamuka.
Znamenitosti
Najpoznatiji povijesni spomenik Mersina je memorijalni muzej Kemala Atatürka koji je desetak puta boravio u gradu, i koji je želio da Mersin izraste u veliku luku i poveže Tursku sa svijetom. Grad ima brojne kulturne institucije od kojih je najznačajnija državna Opera i balet, četvrta u Turskoj nakon onih u Istanbulu, İzmiru i Ankari.
Velika atrakcija grada je neboder Mersin Ticaret Merkezi (Trgovački centar Mersin) izgrađen 1987. koji je sa svoja 52 kata (176.8 m) sve do 2000. bio najviša građevina u Turskoj.
Geografska obilježja
Mersin leži nekih 30 km duž obala Sredozemnog mora na krajnjem zapadnom kraju kilikijske ravnice, 65 km jugozapadno od Adane.[1]
Klimatska obilježja
Mersin ima sredozemnu klimu po Köppenovoj klasifikaciji klime, s vrućim ljetima i blagim kišnim zimama. Prosječna količina oborina za Mersin iznosi 661,2 mm godišnje.
| Klimatološki srednjaci za Mersin | |||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| mjesec | sij | velj | ožu | tra | svi | lip | srp | kol | ruj | lis | stu | pro | godina |
| srednji maksimum, °C | 14,9 | 15,6 | 18,3 | 21,6 | 24,8 | 28,1 | 30,7 | 31,5 | 30,0 | 26,9 | 21,4 | 16,5 | 23,36 |
| srednji minimum, °C | −9,6 | 8,2 | 9,7 | 14,4 | 17,2 | 21,2 | 24,4 | 24,6 | 21,5 | 17,0 | 11,8 | 9,1 | 15,73 |
| oborine, mm | 108,1 | 98,0 | 61,9 | 49,2 | 22,7 | 20,2 | 21,9 | 12,9 | 12,6 | 40,3 | 80,6 | 132,8 | 661,2 |
| Izvor: [4] | |||||||||||||
Gospodarstvo
Mersin je prije svega velika luka koja se prostire na 785000 m², pored luke otvorena je 1986. prva bescarinska trgovačka zona u Turskoj u kojoj danas djeluju brojne svjetske kompanije. Mersin je i industrijski centar tog dijela Turske poznat po svojoj velikoj rafineriji.[1]
Mersin je najveća turska trajektna luka iz koje plove trajekti do Turske Republike Sjeverni Cipar.
Grad je dobro povezan cestama i željeznicom sa Adanom, a preko nje i sa svim većim turskim gradovima.[1]
Obrazovanje
U gradu djeluje sveučilište osnovano 1992. na kojem studira 22000 studenata.
Gradovi prijatelji
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 "Mersin" (engl.). Encyclopædia Britannica Online. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/376435/Mersin Pristupljeno 11. lipnja 2012.
- ↑ "TURKEY: Census Population" (engl.). Citypopulationde. http://www.citypopulation.de/Turkey-C20.html Pristupljeno 31. svibnja 2012.
- ↑ Büyükşehir belediyeleri ve bağlı belediyelerin nüfusları - 2011
- ↑ "Mersin". Turkish State Meteorological Service. http://www.dmi.gov.tr/veridegerlendirme/il-ve-ilceler-istatistik.aspx?m=MERSIN Pristupljeno 11. lipnja 2012.