Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine
| Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine | |
|---|---|
| latinski: Confœrentia Episcoporum Bosniæ et Hercegovinæ | |
 | |
| Osnovana | 1994. |
| Predsjednik: | Vinko Puljić |
| Tajnik: | Ivo Tomašević |
| Sjedište: | Sarajevo,  Bosna i Hercegovina |
| Web stranica: | http://www.bkbih.ba/ |
Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine (BK BiH) (lat. Confœrentia Episcoporum Bosniæ et Hercegovinæ), stalna je institucija Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini. Osnovana je u skladu s propisima kanonskoga prava te djeluje prema Zakoniku kanonskoga prava[1] i drugim propisima i uputama koje je izdala Sveta Stolica.
BK BiH okuplja biskupe i njima kanonski izjednačene crkvene čelnike, koji djeluju na području Bosne i Hercegovine. Međutim, iako je biskup, koji radi na području Bosne i Hercegovine, apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini, nije član konferencije. Apostolski nunciji, naime, po samome pravu nisu članovi biskupskih konferencija zemalja u kojima djeluju. Oni u radu sabora biskupskih konferencija sudjeluju kao gosti i imaju točno određena prava i obveze, jednako kao što i biskupske konferencije imaju točno određena prava i obveze prema njima kao papinskim predstavnicima odnosno diplomatskim predstavnicima Svete Stolice.
Sjedište BK BiH je u Sarajevu.
Ustroj
Na čelu konferencije nalaze se predsjednik, podpredsjednik i glavni tajnik. Radom konferencije ravna predsjednik i predstavlja je u zemlji i inozemstvu. Trajanje službe predsjednika ograničeno je na pet godina s mogućnošću ponovnoga izbora. Nakon drugoga izbora službu mora prepustiti nekomu drugom članu konferencije, koji u skladu s pravom mora biti dijecezanski biskup. Zbog naravi službe, i podpredsjednik mora biti dijecezanski biskup. Glavni tajnik može biti bilo koji biskup ili svećenik.
BK BiH ima Sabor, Stalno vijeće i Glavno tajništvo.[2]
Osim ta tri ustrojstvena tijela propisana Zakonikom kanonskoga prava, konferencija ima također svoje komisije, vijeća i odbore [3] te ustanove, koji se općenito nazivaju tijela BK BiH. Njih ustanovljuje Sabor, koji također odobrava i njihov pravilnik [4]. Isključiva svrha i smisao kako komisijâ (sastavljenih isključivo od biskupâ), tako i vijećâ, odborâ i ustanovâ (sastavljenih od biskupâ, svećenikâ i vjernikâ svjetovnjakâ, već prema potrebi), jest pružati sustavnu pomoć i biti na raspolaganju Saboru i biskupima uopće u njihovu radu u okviru biskupske konferencije. Ta tijela ne mogu djelovati mimo ili protiv odobrenoga im pravilnika, odnosno odredbe i rasporedbe Sabora.
BK BiH zajedno s Hrvatskom biskupskom konferencijom (HBK), sa sjedištem u Zagrebu, vodi skrb za dušobrižništvo hrvatskih katolikâ u inozemstvu i zajedno sastavlja Biskupsko povjerenstvo za Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima u Rimu. Zajedničko im je i pitanje bogoslužnih knjigâ na hrvatskome jeziku. U tu svrhu, te istodobno zbog usklađivanja opće dušobrižničke djelatnosti i razmjene iskustava, obje biskupske konferencije, u skladu kanonskim propisima o biskupskim konferencijama, jedanput godišnje imaju zajednički sabor.
Povijest
Nakon odobrenja pape Ivana Pavla II. Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine osnovana je uredbom Zbora za evangelizaciju naroda 8. prosinca 1994. U toj je prigodi istodobno odobren i prvi statut konferencije.
Prvi sabor održan je krajem siječnja 1995. u tada ratom polurazrušenom biskupskom domu u Mostaru u nazočnosti apostolskoga nuncija u Bosni i Hercegovini nadbiskupa Francesca Monterisija i njegova suradnika don Martina Vidovića.
Za prvoga predsjednika BK BiH izabran je vrhbosanski ili sarajevski nadbiskup metropolit kardinal Vinko Puljić. Za prvoga glavnog tajnika BK BiH izabran je seljski biskup naslovnik i pomoćni biskup vrhbosanski ili sarajevski Pero Sudar.
Predsjednici
- 1995. - 2002. kardinal Vinko Puljić
- 2002. - 2005. biskup Franjo Komarica
- 2005. - 2010. kardinal Vinko Puljić
- 2010. - 2015. biskup Franjo Komarica
- 2015. - kardinal Vinko Puljić[5]
Službe glavnoga tajnika BK BiH:
- 1994. - 1999. biskup Pero Sudar
- 1999. - 2001. svećenik Josip Lebo[6]
- 2001. - svećenik Ivo Tomašević.[7]
Članovi BK BiH
- kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski ili sarajevski
- mons. Franjo Komarica, biskup banjolučki
- mons. Petar Palić, biskup mostarsko-duvanjski i stalni apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski i apostolski upravitelj "se vacante" hvarsko-bračko-viški
- mons. Tomo Vukšić, nadbiskup koadjutor vrhbosanski i vojni apostolski upravitelj u Bosni i Hercegovini
- mons. Marko Semren, OFM, pomoćni biskup banjolučki
Umirovljeni biskupi
- mons. Pero Sudar, pomoćni biskup vrhbosanski ili sarajevski u miru
- mons. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i stalni apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski u miru
Članstva u udružbama biskupskih konferencija
BK BiH je punopravni član Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE).
Izvori
- ↑ Usp. kanoni 447 - 459.
- ↑ Usp. Statut BK BIH, čl. 31-33.
- ↑ Usp. Statut BK BiH, čl. 28-30.
- ↑ Usp. Uredba BK BiH za Tajništvo i ustanove BK BiH, čl. 17.
- ↑ Priopćenje s 19. zajedničkog zasjedanja HBK i BK BiH
- ↑ Mr. sc. Josip Lebo - svećenik, profesor (Biografija i intervju) - Uskoplje.net. http://www.uskoplje.net/portal/index.php/uskoplje-plus/rubrike-uskoplje-plus/uskoplje-biografije/1377-josip-lebo-svecenik-biografija-i-intervju Pristupljeno 6. srpnja 2017.
- ↑ Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine Tajništvo (pristupljeno 30. srpnja 2016.)
Vidi
Vanjska poveznica
| |||||||||||