Toggle menu
243,3 tis.
110
18
643,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Inačica 164221 od 26. rujan 2021. u 23:59 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Palmanova
Città di Palmanova

Piazza Grande u Palmanovi
DržavaItalija
RegijaFurlanija-Julijska krajina
ProvincijaUdine (UD)
frazioniJalmicco, Sottoselva, San Marco

Vlast
 • GradonačelnikFederico Cressati

Površina
 • Ukupna13.32 km²
Visina27
Koordinate45°54′N 13°19′E / 45.9°N 13.317°E / 45.9; 13.317

Stanovništvo (31. prosinca 2009.)
 • Entitet5.396[1]
(405.9/ km²)

 • Ljeto (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj33057
Pozivni broj0432
Stranicawww.comune.palmanova
Lua error in Modul:Interaktivna_karta at line 597: attempt to index field 'wikibase' (a nil value).
Lua error in Modul:Location_map at line 525: Unable to find the specified location map definition: "Module:Location map/data/Italija" does not exist.

Palmanova (furlanski: Palme[2]) je grad i općina (comune) u Provinciji Udine u regiji Furlanija-Julijska krajina - Sjeverna Italija.

Palmanova je poznata po svojem zvijezdastom tlocrtu, koji je za ono doba bio vrhunac fortifikacione arhitekture.

Stari nacrt Palmanove, najvjerojatnije iz 1600.

Geografske i klimatske karakteristike

Satelitski snimak Palmanove

Palmanova je udaljena 20 km od Udina, 28 km od Gorizie i 55 km od Trsta, pored autoceste Alpe-Adria (A23) i autoceste Venecija-Trst (A4).

Povijest

Situacija u Furlaniji na početku 16. stoljeća, nakon gubitka Gradisce (1511.) koju su preoteli grofovi gorički, nije bila povoljna za Mletačku Republiku, jer je granica ličila na leopardovu kožu.

Za jačanje obrane na području Furlanije, Mletačka republika se odlučila izgraditi potpuno novu utvrdu u furlanskoj ravnici koja je trebala zaustaviti moguće upade Turaka, ali i ekspanzionizam goričkih grofova iza kojih su stajali habsburgovci. Kamen temeljac položen je 7. listopada 1593. na isti dan kad je kršćanska flota prevođena Venecijom pobijedila otomansku flotu kod Lepanta

Katedrala u Palmanovi

Palmanova je bila vrhunac tehnologije 16. stoljeća, njen tlocrt u obliku zvijezde sa devet krakova, kojeg je projektirao Vincenzo Scamozzi bio je vrhunac vojnog inžinjerstva toga vremena. Na sjecištu krakova izgrađeni su istureni tornjevi, koji su mogli braniti jedan drugoga. Cijeli grad bio je opasan obrambenim jarkom, a samo troja dobro branjena vrata, omogućavala su ulazak u grad.

Na čelu tima za izgradnju grada bio je Marcantonio Barbaro, koji je postavljen za providura novog naselja, uz grupu mletačkih plemića. Marcantonio Martinego je vodio gradnju, a Giulio Savorgnan je bio njegov savjetnik.[3] Vanjski linija bedema dovršena je tek za napoleonske vlasti.

Od 1815. do kraja Prvog svjetskog rata grad je bio pod austrijskom upravom, nakon toga postao je dio Kraljevine Italije. Palmanova je proglašena nacionalnim spomenikom 1960. godine.

Palmanova je bila idealno zamišljen grad u skladu sa svim najvišim ciljevima humanističke renesansne misli, - idealan na na papiru. Njeni projektanti su je zamislili kao samoodrživo naselje, u koje će se naseliti obrtnici, poljoprivrednici i trgovci. Ali i pored idealno zamišljenog prostora, nitko se nije htio preseliti u Palmanovu. Zbog tog je Mletačka republika bila prisiljena od 1622. davati čak i besplatno zemljište i oprost kriminalcima samo da se nasele u Palmanovi. Usprkos tome Palmanova je ostala beživotan grad do dana današnjeg, kojeg posjećuju samo istraživači renesansne arhitekture i profesionalni vojnici koji se i danas bave čuvanjem granica.[4]

Znamenitosti

Gradska vrata (Porta Aquileia)

Predložak:UNESCO-svjetska baština

Katedrala

Katedrala (Duomo) se nalazi na centralnom gradskom trgu, nasuprot gradske vijećnice (bivša providurova palača). Projektirana je 1603., gradnja joj je započela krajem te godine pod nadzorom Girolama Cappella - dovršena je 1636. Nejasno je tko su bili projektanti, možda je to bio Vincenzo Scamozzi, ili Baldassare Longhena. Katedrala nije posvećena sve do 1777., tad je Palmanova postala dio nadbiskupije Udine.

Zvonik katedrale, podignut je 1776., ali je namjerno nizak, tako da ga napadači nisu mogli vidjeti od gradskih zidina.

Ostali spomenici

  • Troja gradska vrata Porta Udine, Porta Cividale i Porta Aquileia.
  • Centralni trg - Piazza Grande

Izvori

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Wikimedijinom Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Palmanova
  1. Statistiche demografiche ISTAT, Comune: Palmanova 31 Dicembre 2009
  2. Toponomastica: denominazioni ufficiali in lingua friulana
  3. “Renaissance war studies”, John Rigby Hale, London Hambledon Press, 1983, pg. 185 [1] ISBN 0907628028
  4. Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.

Vanjske poveznice