Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Kubanski krokodil

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 163408 od 25. rujan 2021. u 23:07 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Kubanski krokodil
Status zaštite

Status zaštite: Kritično

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Reptilia
Red: Crocodylia
Porodica: Crocodylidae
Rod: Crocodylus
Vrsta: C. rhombifer
Dvojno ime
Crocodylus rhombifer
Cuvier, 1807.
Raspon

Kubanski krokodil (lat. Crocodylus rhombifer) je gmaz iz reda krokodila.

Endem je kubanske močvare Zapata i otoka Isla de la Juventud. Živi uglavnom u slatkovodnim staništima, kao što su močvare, bare i rijeke, i rijetko pliva u slanoj vodi[1]. Kubanski krokodil je najviše od svih krokodila prilagođen kopnu.

Opis

S obzirom na veličinu drugih krokodila, mala je vrsta, dug je 2-3.5 metra (postoje neke jedinke koje su dosegle 5 metara[2]). Malo je manji od američkog krokodila. Mužjaci su veći od ženki. Ima kratku, široku glavu s koštanim grebenom koji se nalazi iza očiju. Ima 66-68 velikih zubi.

Ima brojne zanimljive karakteristike koje ga razlikuju od drugih krokodila, kao što su svjetlija boja odraslih jedinki, hrapavije ljuske i duge, snažne noge. Mladi krokodili imaju svjetlu šarenicu, koja s dobi postaje tamnija.

Dobar je plivač, a također je vješt i u hodanju i skakanju, tako da se jednako dobro snalazi i u vodi i na kopnu. Kontrola temperature je važna, jer ne može metabolički proizvesti toplinu. Upija toplinu sunca ili tople vode, posebno u jutarnjim satima kada je hladan i teturav, ili nakon obroka, kada temperatura podiže metabolizam[3]. Među ovim krokodilima postoji hijerarhija na temelju spola, veličine i naravi.

Ishrana

Mladi kubanski krokodili hrane se malim ribama, vodenim člankonošcima i rakovima, dok prehranu odraslih čine mali sisavci, ribe i kornjače. Kubanski krokodil ima tupe stražnje zube, koji pomažu u drobljenju ljuske kad ulovi kornjaču. U zatočeništvu obično se hrani ribama ili zečevima

Razmnožavanje

Postoje mnoge nedoumice oko stvarnog načina ponašanja prilikom gniježdenja. Iako postoje izvještaji da se gnijezde u rupama koje iskopaju, zatočeni krokodili grade gnijezdo u obliku nasipa (što je također moguće i u divljini). Ovi krokodili razmnožavaju se u svibnju i lipnju. Moguće je da se gniježdenje odvija ovisno o okolnostima (npr. dostupnost materijala za gnijezdo). Obično se u gnijezdo stavlja 30-40 jaja dugih 5-7.6 centimetara. Mali krokodili izlegnu se nakon 58-70 dana. Spol mladih određuje temperatura gnijezda. Životni vijek kubanskog krokodila je 50-75 godina.

U divljini često se križa s američkim krokodilom, jer im se početak sezone razmnožavanja poklapa. U svim slučajevima, smatra se da su hibridi plodni, i to predstavlja opasnost za genetsku čistoću vrste.

Status zaštite

Kritično je ugrožena vrsta, misli se da je prije obitavao u Karibima. Ograničeno stanište i raspon čine ga ranjivim. Ljudi su ga lovili toliko da su ga gotovo doveli do izumiranja. Lov se znatno povećao 1990-ih godina zbog prodaje mesa privatnim restoranima. Problem je i hibridizacija, najčešće s američkim krokodilom. Nijedna od ovih prijetnji nije riješena. Provode se mjere zaštite, kao što su programi gniježdenja u zatočeništvu, ponovno uvođenje i zaštićena područja[4].

Fosili su mu pronađeni na Kajmanskim otocima[5] i Bahamima[6].

Izvori

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Kubanski krokodil.