Georges Cuvier

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Georges Cuvier
Datoteka:Georges Cuvier.png
Rođenje 23. kolovoza 1769.
Datoteka:Flag of France (1790-1794).svg Montbéliard, Francuska
Smrt 13. svibnja 1832.
Datoteka:Flag of France (1790-1794).svg Paris, Francuska
Narodnost Francuz
Polje zoologija
taksonomija
paleontologija
Anatomija
Institucija Muséum National d'Histoire Naturelle
Poznat po Uspostavljanje polja stratigrafije i kpmparativne anatomije; objavio dokumentaciju o sukcesiji faune u fosilnom zapisu; učinio izumiranje prihvatljivim znanstvenim fenomenom, protivljenje postepenoj teoriji evolucije
ICZN kr. Standardna kratica autora Cuvier može biti korišteno za naznačavanje ove osobe u citiranju zoološkog imena.
Ovaj članak je dio serije o:

Zoologija


Grane zoologije

Antrozoologija • Apiologija
Araknologija • Cetologija
Konkologija • Entomologija
Etologija • Herpetologija
Ihtiologija • Kriptozoologija
Malakologija • Mamalogija
Mirmekologija • Neuroetologija
Ornitologija • Planktologija
Paleozoologija • Primatologija

Poznati zoolozi

Georges Cuvier • Charles Darwin
William Kirby • Carolus Linnaeus
Konrad Lorenz • Thomas Say
Alfred Russel Wallace • više...

Povijest

Prije Darwina
Poslije Darwina

Georges Cuvier (Montbéliard, 23. kolovoza 1769. – Paris, 13. svibnja 1832.), bio je francuski prirodoslovac i zoolog. Radničkog podrijetla, pripadao je novoj klasi samoškolovanih znanstvenika koji su utrli svoj put na vrh akademske zajednice. Cuvier je glavni lik u istraživanjima prirodnih znanosti u ranom 19. stoljeću i bio je ključan u uspostavi područja komparativne anatomije i paleontologije kroz svoj rad u uspoređivanju živih životinja s fosilima. On je dobro poznat po utvrđivanju izumiranja kao činjenice, najutjecajniji zagovaratelj katastrofizma u geologiji početkom 19. stoljeća i suprotstavljanje postupnim evolucijskim teorijama Lamarcka (lamarkizam) i Geoffroya Saint-Hilairea. Njegovo najpoznatije djelo je Le Règne Animal (1817; hrvatski: Životinjsko kraljevstvo). 1819. godine dobio je doživotno plemstvo u čast njegovih znanstvenih doprinosa. Nakon toga bio je poznat kao barun Cuvier. Bio je članom pariškog geografskog društva. Umro je u Parizu od kolere. Njegovo ime nalazi se na listi 72 znanstvenika ugraviranih na Eifellovom tornju.