Zlatarovo zlato

Zlatarovo zlato, prvi je roman Augusta Šenoe (1838. – 1881.) napisan 1871. godine. To je ujedno i prvi hrvatski povijesni roman. Radnja je smještena u Zagreb 16. stoljeća, u vrijeme nakon Gupčeve Seljačke bune. Roman je prvo objavljen u nastavcima u časopisu Vienac od broja 31. (5. kolovoza 1871.) do broja 52. (30. prosinca 1871.) unutar III godišta.

Sadržaj

Roman Zlatarovo zlato podijeljen je na 26 poglavlja, u kojima je radnja oblikovana kroz dvije linije fabule:

1. povijesnu - čini ju niz povijesnim izvorima oblikovanih epizoda o borbi građana Zagreba i feudalaca iz okolice, konkretnije Stjepka Gregorijanca, veleposjednika Medvedgrada.
2. ljubavnu - satkana je iz romantičnih opisa nedužne mlade ljubavi Dore i Pavla, koji su pripadnici dviju sukobljenih strana, i dvaju različitih staleža, plemićkog i građanskog

Miješanje romantičkih, realističkih i naturalističkih elemenata primjećuje se i u crno-bijeloj karakterizaciji likova, od kojih neki, poput intriganta Grge Čokolina svojim djelovanjem pokreću niz događaja i zapleta u romanu. Kritički osvrt na povijesna zbivanja u Hrvatskoj pod Habzburzima, snažna piščeva pristranost u razjašnjavanju staleškog sukoba građana i feudalaca, izrazita nacionalno-domoljubna nota koja se provlači kroz sva Šenoina djela također su elementi svih njegovih romana.

Već u prvim rečenicama djela Šenoa otkriva da se radnja zbiva "na domaku šesanestoga vijeka, za kraljevanja Makse drugoga,a banovanja biskupa Đure Draškovića". Točnije, vrijeme radnje romana određeno je godinama 1574. i 1579., a analepsama i retrospekcijama koje sežu do 13. stoljeća i epilogom koji doseže 1610. godinu. Mjesto radnje romana je Zagreb s okolicom (Samobor, Medvedgrad, Mokrice), uz Hrastovicu i Vojnu krajinu, koje kao mjesto radnje postoje u pripovijedanju Pavle i Radaka.

Baziran na povijesnim izvorima, roman Zlatarovo zlato donosi sliku života u Zagrebu 16. stoljeća, s galerijom likova iz plemićkog, svećeničkog i građanskog sloja. Okosnicu romana Šenoa je formirao oko sukoba plemstva, koje propada, i građanstva koje polako prodire i preuzima ključne pozicije.

Likovi

Obitelj Krupić:

• Petar Krupić zagrebački zlatar, pripadnik građanskog sloja. Nije bogat, ali nije ni siromašan. Žena mu je umrla. Ima prekrasnu kćer jedinicu Doru koju obožava. Plemenit je i pošten čovjek.
• Dora Krupićeva kći zagrebačkog zlatara Petra Krupića, glavni lik i naslovna junakinja Zlatarova zlata. Poslušna je, plemenita, vrijedna i lijepa djevojka, dijelom i naivna. Voli svog oca i kumu Magdu i pomaže im. Zaljubljuje se u Pavla Gregorijanca, no njihova ljubav ne uspijeva nadvladati staleške i druge prepreke. Doru daje otrovati Klara Grubarova zbog planirane Dorine udaje za Pavla kojeg je Klara željela za sebe.

Obitelj Gregorijanec:

• Stjepko Gregorijanec, feudalni gospodar Medvedgrada i protivnik Zagreba i Zagrepčana. Ima ženu Martu i tri sina (Niko, Pavao i Jerko; Jerka je imao sa sluškinjom koju je silovao; nakon njene smrti Jerka je odgajao stric). U romanu je zao i pohlepan. U naletu bijesa ubija ženu Martu. Sviđa mu se Dora Krupićeva, iako zna da su ona i njegov sin Pavao zaljubljeni. Stjepko ne odobrava njihovu vezu i naručuje Dorinu otmicu. Napada Zagrepčane, krade od njih i pali im kuće. Djelomično je kriv za Dorinu tragičnu smrt. Na samrti se kaje i od sinova traži oprost za zla koja je učinio.
• Marta Gregorijančeva, žena Stjepka Gregorijanca
• Pavao Gregorijanec, Stjepkov sin, razborit mladić. Zaljubljen u Doru otkad ju je prvi put vidio. Unatoč velikoj ljubavi, ne može spriječiti zla koja se dogode Dori. Nakon njezine smrti vraća se u rat s Turcima.
• Niko Gregorijanec, Stjepkov sin. Oženio se Ankom i s njom ima kćer.
• Anka Gregorijančeva, žena Nike Gregorijanca.
• Jerko Gregorijanec, tajanstveni dobročinitelj. Potajno je zaljubljen u Doru. On je i Stjepkov sin, no to otkriva tek na kraju romana. Pravio se da je nijem kako nikada ne bi morao reći istinu o svom podrijetlu. Jerko ne može biti sretan pa svojim dobrim i tajnovitim djelima pomaže Dori i Pavlu da obrane svoju ljubav.

Ostali likovi:

• Magda "paprenjarka", starica koja na Trgu sv. Marka prodaje svijeće i paprenjake. Dorina je kuma koja ju je pomagala odgajati. Savjetuje Dorinu ocu da odbije Grginu prosidbu. Za osvetu, Grga ju je prevario i prijavio sudu. Na kraju romana, Magda umire od tuge na Dorinu grobu.
• Grga Čokolin, brijač, intrigant koji zapliće radnju i čini je zanimljivijom. Ružan je, pohlepan i prijetvoran. Nakon što Dora odbije njegovu prosidbu, odlučuje joj se osvetiti. Dok je Stjepko palio i uništavao Zagreb, Grga se pretvarao da je ranjeni vojnik i tražio od Dore čašu vode te je na prijevaru otrovao, u dogovoru s Klarom. Grga biva ubijen u potjeri.
• Klara Grubarova (kasnije Ungnadova) je fatalna žena. Lijepa je i navikla da dobije sve što poželi. Ne preza ni pred čime. Odlučna je u namjeri da osvoji Pavla, iako ga ona ne zanima. Kasnije se udaje za bana Ungnada, ne zbog ljubavi nego zato da ne bi bila izbačena iz Samobora. Na kraju romana Klara poludi.
• ban Ungnad
• Franjo Aranbas
• Đuro Zrinjski

Zanimljivosti

• Statua Dore Krupićeve, djelo kipara Ive Kerdića, od 1929. godine stoji u niši Kamenitih vrata blizu kojih je, u romanu, bila kuća njenog oca.
• Radovan Devlić autor je stripovske adaptacije Zlatarevog zlata.

Literatura

• Davor Uskoković, Vodič kroz lektiru za srednje škole, Mozaik knjiga, Zagreb, 2009., ISBN 978-953-14-0646-8
• Krešimir Nemec, Zlatarovo zlato ; Povjestice / August Šenoa, Zagreb, SysPrint, 2000, ISBN 953-6786-34-6
• Slavko Ježić, August Šenoa - sabrana djela; knjiga II, urednik Vladimir Popović, Znanje, Zagreb, 1963., Štamparski zavod Ognjen Prica