Čuvaj se senjske ruke

Čuvaj se senjske ruke
Naziv izvornika	Čuvaj se senjske ruke
Autor	August Šenoa
Država	Austro-Ugarska Monarhija (točnije Hrvatska)
Jezik	Hrvatski
Vrsta djela	Povijesni i politički roman
Rod (stil, žanr)	Roman
Datum (godina) izdanja	1876.
Vrijeme radnje	Prva polovica 17. stoljeća, doba Austro-ugarsko Monarhije
Mjesto radnje	Senj, Vrbnik na otoku Krku, Venecija, Orlovo gnijezdo – spilja pokraj Senja, Gradac (Graz)
Glavni lik(ovi)	Više njih
Teme	Borbe Uskoka i Mlečana

Čuvaj se senjske ruke je povijesni i politički roman kojeg je napisao August Šenoa. Roman je napisan i prvi put objavljen 1876. godine na hrvatskom jeziku. Baziran je na povijesnim činjenicama a predstavlja sliku života grada Senja i njegove okolice u prvoj polovici 17. stoljeća unutar onodobne politične slike Habsburške Monarhije. U to vrijeme se vladajuća struja nije brinula za hrvatske krajeve te za hrvatski narod pa su stoga ovi dijelovi i njegovo pučanstvo bili u vječitom strahu osvajačkih pohoda Turaka i Mletaka koji su ova područja htjeli dovesti pod svoju vlast samo kako bi ih mogli iskorištavati. No, u Senju su u to vrijeme živjeli Uskoci koji su svojom hrabrošću i nesebičnošću branili ove krajeve od bilo kakvih napada i osiguravali mir njegovim stanovnicima.

O djelu

Ovaj povijesni roman opisuje život i borbu Uskoka protiv Mletaka u prvoj polovici 17. stoljeća (točnije od godine 1600. do godine 1614.). U to je vrijeme grad Senj, u kome je i radnja ovoga romana smještena, pod austrijskom vlasti, a Uskoci su bili zaduženi braniti ovaj grad i njegovu okolicu od napada Turaka i Mletaka koji su njega i njegovu okolicu pokušavali cijelo vrijeme osvojiti i dovesti pod svoju vlast. Roman govori kako su Uskoci bili hrabri vitezovi i vojnici koji su se svim silama trudili obraniti ovaj kraj i njegov narod kako oni ne bi pali u sužanjstvo interesa drugih naroda koji su ih samo htjeli porobiti i iskoristiti.

Sadržaj

1. REDIRECT Predložak:Otkrivanje radnje

Mletački gospodin Vittorio htio je oženiti šesnaestogodišnju Krčanku Dumu. Ona se tomu protivila i pobjegla van gdje je puhala bura. Gospodin Vittorio ju je lovio zajedno sa svojim arbanaškim vojnicima sve do rta. U tom trenutku dolazi junak Juriša Orlović sa svojom barkom te Duma skače njemu u ruke, a on počne veslati prema pučini. Ljutiti Vittorio počne vikati za njom a njegovi vojnici pucati, ali uzalud jer ju je Orlović već spasio.

Senj je bio pod austrijskom vladavinom. U to vrijeme uskoci su branili Jadransko more od Mlečana, dok su na kopnu branili austrijsku carevinu od Turaka. Bili su trn u oku Mlečanima koji su ih pokušali na prijevaru otjerati iz grada. Kako im iz Beča nisu davali plaću za njihovu vojnu službu, zapovjednik uskočkih postrojbi Danilo Barbo odlazi k novom biskupu Marku Antunu de Dominisu te od njega traži savjet.

Isti dan sastali su se u kuli senjskog kaštela carski komesar Andrija de Baunoch, biskup Marko de Dominis, zapovijednik Danilo Barbo, Vuk Hreljanović, brkata ljudina i kaštelan senjski, Jerolim Srebrnjak, gradski notar i uskočki vojvode Juriša Orlović, Pavle Milovčić, Miša Radić, Gašo Stipanović i Ive Vlatković kako bi dogovorili slobodno kretanje morem između Paga i Istre, ali bez oružja i samo u svrhu trgovine. No u tom trenutku mletački brod potapa lađu punu žena i djece. Biskup ih je uspio smiriti i obećati da će uskoro moći mirno putovati i trgovati.

Nakon toga biskup potajno odlazi u Veneciju. Tamo se kod Veluta sastanu Rossi, Quirini, de Dominis i Rabata. Marijeta Quirini je odredila Rabatu za vojnog zapovjednika Senja, a Rabata odredi Antonija svojim pobočnikom. Antonijev ujak redovnik Cipriano prisili ga da mu kaže što se dogodilo, što je on i učinio, te mu Cipriano naredi da ide u Senj i o tome obavijesti Senjane, ali i da će slušati samo njega što mu naredi a ne Rabatu jer će inače biti obješen.

U Senju dođoše Klara, Martin i Đuro Daničić kako bi staricu, Klarinu baku Luciju pitali za dopuštenje da se ožene. Starica im da dopuštenje te poklanja Klari obiteljski zlatni križ.

Za dugačkim stolom refektorija u senjskom fratarskom samostanu sjedilo je vrlo živahno društvo. U jednom momentu uđe Cipriano i kaže kako je došao da im kaže da se Senju sprema zlo. Rekao je da ih je njihov pastir, Mark-Antun, izdao Mlečiću, te da ih namjerava rastjerati iz Senja u sve krajeve svijeta i iskorijeniti njihove lijepe šume, ubiti vojvode, uništiti brodove, oteti im glavu, blago, sablju, ime i domovinu.

Unatoč svemu nisu uspjeli spriječiti dolazak Rabate. Prije njegova dolaska, mnogi su Senjani pobjegli iz grada i skrivaju se u okolnim brdima pod vodstvom Juriše Orlovića. U Senju počinje Rabatin teror. Pretresaju se kuće, pogubljeni su mnogi ljudi kao i Martin Posedarić i plemić Marko Margitić, a neki su i izručivani mletačkim vlastima. Pošto je Vittoro u Rabatinoj tajnoj službi, smišlja osvetu Juriši Orloviću zbog Dume, koja se za njega udala i koju je Juriša sakrio u kuću Martina Posedarića. Izdajica i pijanac Bogdanić izdaje mjesto gdje se nalazi Dume, no neka joj žena javi da su otkriveni, te se ona zajedno sa Jurišom sakrije tako da ih Vittoro iako je sve pretražio nije našao. Juriša ubija izdajicu i bježi iz Senja.

Rabata je uspio iseliti Senjane a pritom ih je de Dominis blagoslivljao, no narod ga je mrzio zbog njegove prijevare.

Barbo odlazi nadvojvodi Ferdinandu u Graz i sve mu razotkriva, a on obeća da će za ta djela biti kažnjeni.

Počinju se događati čudne stvari. Raseljeni uskoci se vraćaju s Orlovićem u grad gdje ga je Rabata zatvorio, no uskoci zajedno s Dumom i plemićem Pavlom Milovčićem provaljuju u tvrđavu i potišću otpor Antonia Capogrossa. Đuro Daničić oslobađa Jurišu. U okršaju je ubijen Antonio Capogrosso, koji se skrivao u dimnjaku i Rabata, te je njegova glava istaknuta nad vratima tvrđave. Jedino je de Dominis uspio pobječi.

Godinu dana kasnije, Senjom je opet zavladao mir, a Klara Posedarić i mladi uskočki vojvoda Đure Daničić sklapaju brak.

Marko de Dominis postaje splitski nadbiskup i nije kažnjen, no 1614. biva izopćen iz crkve zbog rada protiv svoje vlastite vjere. Tako biva zajedno sa svojim knjigama spaljen na javnom trgu u Rimu.

Iako je Mletačka republika propala, a hrabri senjski vitezovi davno su nestali, ostala je pjesma o njihovom junaštvu što ju i danas prenose goli kamen i senjska bura: "Čuvaj se senjske ruke!"

Zanimljivosti

• U strip adaptirao Andrija Maurović.

Izvori

Nedovršeni članak Čuvaj se senjske ruke koji govori o književnosti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.