Mongoloidi

Mongoloidi su prema nekadašnjoj, a danas uglavnom napuštenoj rasnoj podjeli,^[1] jedna od tri ljudske rase u koje se još ubrajaju i europeidna ili kavkaska (bijelci, kavkazoidi) i negridna rasa (crnci). Mongolidna ili mongolska rasa, prema takvoj podjeli, opisuje ljude sjeverne i istočne Azije, a ime dobiva prema Mongolima, narodu koji je u 13. stoljeću osvojio veliki dio Euroazije i osnovao Mongolsko Carstvo.

Podjela ljudskih rasa prema biblijskim poligenistima, koji je dijele na bijelu koja je porijeklom od Adama i eve, i neadamitske koja obuhvaća sve ostale, crnu i mongolsku s američkom indijanidnom.

Termin mongolska rasa prvi koristi njemački filozof Christoph Meiners koji podržava teoriju o poligenizmu, u svojoj 'binarnoj rasnoj shemi o dvije rase'. Od Meinersa ovaj termin posuđuje Johann Blumenbach da opiše Mongolima slične narode nastanjenih u spomenutim azijskim predjelima.

Mongoloidne podrase

Francuski prirodoslovac i antropolog Joseph Deniker koji je živio s prijelaza iz 2. polovice 19. u 20 . stoljeće, mongolsku rasu dijelio je na dvije osnovne skupine, to su sjevernomongolska ili tunguska i južnomongolska^[2]. Do sredine 20 stoljeća uobičajena je podjela Mongoloida po jezičnim skupinama, i to a) uralsku; b) altajsku koja pripada tunguskoj, mongolskoj i turskoj jezičnoj skupini; c) sinotibetska; d) tajska; e) austroazijska; f) paleosibirska; g) eskimska; i h) američka indijanska rasa (indijanidi).

Georges Cuvier također koristi termin mogolski kao rasnu kalsifikaciju kojoj je pridodao i američke Indijance (indijanide), kao podrasu Mongoloida. Njega slijedi i Thomas Huxley koji joj pridodaje i arktičke Eskime sa obala Sjeverne Amerike i azijske Čukče. Za Čukče kaže da su identični Eskimima (Esquimaux) i Grenlanđanima. Karakterizira ih dolihocefalnost, kao i boja kože i kose. Mongoloidna obilježja vidi u obje Amerike, izdvajajući id dolihocefalnih Indijanaca brahikefalne lubanje starih Mound Buildersa (graditelja humaka)i Patagonce.^[3]