Poljsko-Litavska Unija – Hrvatska internetska enciklopedija

PREUSMJERI Predložak:Infookvir bivše zemlje svijeta

Poljsko-Litavska Unija (pol. Rzeczpospolita Obojga Narodów, lit. Žečpospolita ili Abiejų tautų respublika, bje. Рэч Паспалітая ili Рэч Паспалітая Абодвух Народаў, ukr. Річ Посполита) povijesna je država nastala 1569. unijom Kraljevine Poljske i Velike kneževine Litve. Postojala je do 1795. godine, a u 16. i 17. stoljeću predstavljala je najveću i vjerojatno najmnogoljudniju državu Europe. Država je u svoje vrijeme bila vrlo napredna u kulturno-političkom smislu, a razlog tomu je izrazita multikulturalnost i prisutnost visokog broja obrazovanih ljudi.

Osnovne karakteristike

Država se prema veličini površine većim dijelom prostirala na prostoru današnje Ukrajine, Bjelorusije, Poljske, Litve, Latvije i Estonije. Ukupna površina 1618. godine iznosila je 1.153.465 četvornih kilometara. Na vrhuncu moći u njoj je živjelo oko 14 milijuna ljudi, a većinu stanovnika činili su redom Poljaci, Ukrajinci, Bjelorusi, Litavci, Nijemci, Židovi i ostale narodnosti. Glavna središta države bili su poljski gradovi Krakov i Varšava, a politička moć se centrirala prema zapadnim krajevima države u današnjoj Poljskoj i Litvi. Nestala je sa povijesne pozornice u 18. stoljeću kad su je raskomadale susjedne zemlje.

Vidi još

Vanjske poveznice

v • r • u Poljska

Simboli i identitet	Grb Poljske • Zastava Poljske • Mazurek Dąbrowskiego

Zemljopis	Poljska vojvodstva • Poljski kotari • Gradovi • Klima • Rijeke • Planine • Nacionalni parkovi • Bjelovjeska šuma

Povijest	Čeh, Leh i Meh • Popis poljskih vladara • Velikopoljska • Malopoljska • Poljsko-Litavska Unija • Tri podjele Poljske • Varšavsko vojvodstvo • Kongresna Poljska • Druga Poljska Republika • Ustanak u varšavskom getu • Narodna Republika Poljska • Solidarnost (sindikat)

Politika i gospodarstvo	Predsjednik • Sejm • Poljski Senat • Predsjednici Vlade • Višegradska skupina • Hrvatsko-poljski odnosi • Hrvati u Poljskoj • Oružane snage Poljske • Gospodarstvo • Promet • Turizam • Jagielonsko sveučilište • Putovnica Poljske

Društvo, kultura i sport	Stanovništvo • Poljaci • Poljski jezik • Kultura • Umjetnost • Književnost • Obrazovanje • Religija • Kršćanstvo • Katolička Crkva • Ivan Pavao II. • Svjetska baština Poljske • Poljska kuhinja • Wikipedija na poljskom jeziku • Sport • Poljska na OI • Poljska nogometna reprezentacija • Poljska rukometna reprezentacija

v • r • u Bjelorusija

Simboli i identitet	Grb Bjelorusije • Zastava Bjelorusije • My Belorusy

Zemljopis	Upravna podjela Bjelorusije • Gradovi • Klima • Rijeke • Planine • Nacionalni parkovi • Dzeržinska gora • Bjelovjeska šuma

Povijest	Istočni Slaveni • Kijevska Rus' • Poločka kneževina • Velika Kneževina Litva • Poljsko-Litavska Unija • Rusko Carstvo • Bjeloruska Narodna Republika • Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika • Zapadna Bjelorusija • Istočna Bjelorusija • Njemačka okupacija Bjelorusije u Drugom svjetskom ratu • Tvrđava u Brestu • SSSR • Raspad SSSR-a • ZND • Pahonija • Savez Rusije i Bjelorusije

Politika i gospodarstvo	Predsjednik • Narodna skupština Republike Bjelorusije • Predsjednici Vlade • Hrvatsko-bjeloruski odnosi • Oružane snage Bjelorusije • Gospodarstvo • Bjeloruski rubalj • Tvornica traktora Minsk • Promet • Nacionalna zračna luka Minsk • Podzemna željeznica Minsk • Turizam • Putovnica Bjelorusije

Društvo, kultura i sport	Stanovništvo • Bjelorusi • Bjeloruski jezik • Kultura • Umjetnost • Književnost • Bjeloruska nacionalna knjižnica • Obrazovanje • Religija • Kršćanstvo • Katolička Crkva • Križ sv. Efrosinije • Svjetska baština Bjelorusije • Dvorac Mir • Bjeloruska kuhinja • Wikipedija na bjeloruskom jeziku • Sport • Bjelorusija na OI • Bjeloruska nogometna reprezentacija • Bjeloruska reprezentacija u hokeju na ledu