XIX. Olimpijske igre - Ciudad de México 1968.

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 14450 od 26. srpnja 2021. u 06:04 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži

XIX. Olimpijske igre - Ciudad de México 1968.

  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir OI

XIX. Olimpijske igre su održane 1968. godine u Ciudad de Méxicu u državi Meksiku. MOO se odlučio za taj grad kao domaćina Igara u konkurenciji gradova kandidata među kojima su bili: Detroit, Buenos Aires i Lyon. Neposredno prije Igara izbili su u gradu Mexicu studentski nemiri, u kojima su nezadovoljni meksički studenti pokušali iskoristiti Igre da bi skrenuli pažnju na svoje probleme. Nemiri su krvavo ugušeni, po nekim izvorima s par stotina mrtvih studenata nakon sukoba s vojnom policijom. Stoga su Igre započele u vrlo mučnoj atmosferi, iako su se meksičke vlasti trudile incident zataškati pred očima međunarodne javnosti.

Na otvaranju Igara je po prvi puta čast paljenja Olimpijskog plamena bila dodijeljena jednoj ženi, bila je to meksička atletičarka Norma Enriqueta Basilio de Sotelo.

Tijekom Igara zabilježen je još jedan politički incident. Naime, američki crni sprinteri na 200 m Tommie Smith (zlato) i John Carlos (bronca) su tijekom ceremonije dodjele medalja podigli po jednu ruku stisnutih šaka na kojima je bila crna rukavica, simbol otpora crnačke manjine u SAD. MOO je reagirao brzo i brutalno: obojici atletičara su zabranjeni nastupi na OI doživotno!

Na ovim Igrama po prvi puta su momčadi Istočne Njemačke te Zapadne Njemačke nastupile odvojeno. Zajedno će ponovno nastupiti tek nakon pada Berlinskog zida, na Igrama u Barceloni 1992.

Kako je grad domaćin na relativno velikoj nadmorskoj visini (2240 m) u mnogim športovima izdržljivosti natjecatelji su imali dosta poteškoća prilagoditi se uvjetima rijetkog zraka s malom koncentracijom kisika. Ipak, za pojedine športove rijedak zrak je pogodovao u postizanju dobrih rezultata, što se najviše osjetilo u atletskim disciplinama kao što su skok u dalj, skok u vis ili skok s motkom.

Po prvi puta je je uvedena dopinška kontrola za športaše. Neslavnu čast da postane prvi športaš u povijesti diskvalificiran zbog dopinga je imao švedski natjecatelj u modernom petoboju Hans-Gunnar Liljenwall, kojemu je utvrđeno nedopušteno korištenje alkohola za vrijeme natjecanja!

Svojim nastupima su se posebno istaknuli sljedeći natjecatelji:

  • Američki bacač diska Al Oerter je osvojio četvrtu zlatnu medalju na OI za redom, te je time postao druga osoba u povijesti kojoj je to pošlo za rukom u individualnom športu.
  • Bob Beamon iz SAD-a je doskočio na tada nevjerojatnih 8.90 m u skoku u dalj, što je bilo 55 cm više od dotadašnjeg rekorda! Sam rekord je ostao neoboren do 1991. godine, a i danas je još uvijek važeći olimpijski rekord.
  • Američki sprinteri Jim Hines i Lee Evans su oborili rekorde na 100 m odnosno 400 m, s vremenima koja su dugo godina ostala nenadmašena. U troskoku su čak trojica natjecatelja oborila dotadašnji svjetski rekord.
  • Dick Fosbury je osvojio zlato u skoku u vis prezentirajući novi stil skoka koji je od tada poznat upravo po njemu, dakle kao tehnika Fosbury-flop. Ovaj stil u kojem skakač skače preko letvice kojoj je u trenutku preskoka okrenut leđima je brzo postao dominantnim stilom, te ga svi skakači u vis koriste i danas.
  • Čehoslovačka gimnastičarka Věra Čáslavská je osvojila četiri zlatne medalje.
  • Američka plivačica Debbie Meyer je postala u povijesti koja je osvojila tri pojedinačna zlata, na 200, 400 i 800 m slobodno.
  • John Stephen Akhwari iz Tanzanije je postao poznat po tome što je završio maratonsku utrku usprkos iščašenju koljena! Akhwari je u toj utrci završio zadnji, ali je njegov nastup ostao zapamćen kao primjer upornosti i volje.

Popis športova

Na Igrama su bila i dva demonstracijska športa: pelot (igra slična skvošu) i tenis.

Popis podjele medalja

(Medalje domaćina posebno istaknute)

Olimpijske igre 1968 Olympic rings without rims.svg
Plasman Država Zlato Srebro Bronca Ukupno
1 Flag of the United States.svg SAD 45 28 34 107
2 Flag of the Soviet Union.svg SSSR 29 32 30 91
3 Flag of Japan.svg Japan 11 7 7 25
4 Flag of Hungary.svg Mađarska 10 10 12 32
5 Flag of East Germany.svg DDR 9 9 7 25
6 Flag of France.svg Francuska 7 3 5 15
7 Flag of the Czech Republic.svg Čehoslovačka 7 2 4 13
8 Flag of Germany.svg Zapadna Njemačka 5 11 10 26
9 Flag of Australia.svg Australija 5 7 5 17
10 Flag of the United Kingdom (3-5).svg Velika Britanija 5 5 3 13
11 Flag of Poland.svg Poljska 5 2 11 18
12 Flag of Romania (1965–1989).svg Rumunjska 4 6 5 15
13 Flag of Italy.svg Italija 3 4 9 16
14 Flag of Kenya.svg Kenija 3 4 2 9
15 Flag of Mexico.svg Meksiko 3 3 3 9
16 Flag of Yugoslavia (1946-1992).svg Jugoslavija 3 3 2 8
17 Flag of the Netherlands.svg Nizozemska 3 3 1 7
18 Bugarska 2 4 3 9
19 Civil flag of Iran (1964–1980).svg Iran 2 1 2 5
20 Flag of Sweden.svg Švedska 2 1 1 4
21 Flag of Turkey.svg Turska 2 0 0 2
22 Flag of Denmark.svg Danska 1 4 3 8
23 Flag of Canada.svg Kanada 1 3 1 5
24 Flag of Finland.svg Finska 1 2 1 4
25 Flag of Ethiopia (1897–1974).svg Etiopija 1 1 0 2
Flag of Norway.svg Norveška 1 1 0 2
27 Flag of New Zealand.svg Novi Zeland 1 0 2 3
28 Flag of Tunisia.svg Tunis 1 0 1 2
29 Flag of Pakistan.svg Pakistan 1 0 0 1
Flag of Venezuela (1930–2006).svg Venecuela 1 0 0 1
31 Flag of Cuba.svg Kuba 0 4 0 4
32 Flag of Austria.svg Austrija 0 2 2 4
33 Flag of Switzerland.svg Švicarska 0 1 4 5
34 Flag of the Mongolian People's Republic (1945–1992).svg Mongolija 0 1 3 4
35 Flag of Brazil.svg Brazil 0 1 2 3
36 Flag of Belgium.svg Belgija 0 1 1 2
Flag of South Korea.svg Južna Koreja 0 1 1 2
Flag of Uganda.svg Uganda 0 1 1 2
39 Flag of Cameroon.svg Kamerun 0 1 0 1
Flag of Jamaica.svg Jamajka 0 1 0 1
41 Flag of Argentina (civil).svg Argentina 0 0 2 2
42 Flag of Greece (1822-1978).svg Grčka 0 0 1 1
Flag of India.svg Indija 0 0 1 1
Flag of the Republic of China.svg Tajvan 0 0 1 1
Ukupno 174 170 183 527


Olympic flag.svg Nedovršeni članak XIX. Olimpijske igre - Ciudad de México 1968. koji govori o Olimpijskim igrama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.