Bitka u klancu Vrpilama

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 140433 od 20. rujna 2021. u 05:58 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Skoči na:orijentacija, traži
Bitka u klancu Vrpilama
sukob: Stogodišnji hrvatsko-turski rat
Vrijeme jesen 1491.
Mjesto klanac Vrpile, Hrvatska
Ishod hrvatska pobjeda
Sukobljene strane
Croatian Chequy.svg Hrvatsko Kraljevstvo Fictitious Ottoman flag 2.svg Osmansko Carstvo
Zapovjednici
ban Ladislav Egervarski
Bernardin Frankapan
Hasan-beg
Postrojbe
postrojbe hrvatskog bana
postrojbe hrvatskih plemića
10.000 konjanika (akindžije)
Gubitci
nepoznat broj 1500 poginulih, 1500 zarobljenih, gubitak plijena[1]

Bitka u klancu Vrpilama bila je bitka između snaga Hrvatskog Kraljevstva i Osmanskog Carstva.

Uvodne okolnosti

Osmanlije su iskoristile sukobe pristaša Vladislava II. Jagelovića i Maksimilijana Habsburgovca.[2] Novopostavljeni upravitelj Bosanskog pašaluka Jakub-paša je poslao turske akindžije u pljačkaški pohod u dubinu hrvatskog teritorija.

Škajin-paša je rujna 1491. iz Bosne provalio u Hrvatsko Kraljevstvo, pustošeći preko Zagreba sve do Kranjske, pustošeći Novo Mjesto, Kostanjevicu i Krško.[2] Utaborili su se kod Metlike na dan sv. Mihovila.[2] Narasli vodostaj rijeka odagnao ih je od daljnjeg prodora pa su se u listopadu odlučili vratiti u Bosnu.[2] Nakon uspješne pljačke, paleži i inog pustošenja, akindžije su se vraćale s plijenom preko Hrvatske. Osmanske su snage sad bile usporene i opterećene velikim plijenom i mnoštvom zarobljenih ljudi.[2] Otežani velikim plijenom, izgubili su svoju manevarsku sposobnost koja im je uvijek davala taktičku prednost.

Bitka

Zbila se listopada 1491. godine. Mjesto bitke je bio klanac Vrpile, nedaleko od Korenice i Krbavskog polja.

Hrvatske postrojbe su ih presrele u klancu Vrpilama. Združene postrojbe hrvatskog bana i hrvatskih plemenitaša su do nogu porazile 10.000 turskih konjanika i oslobodile su sve roblje. Radilo se o 18.000 zarobljenih kršćana.[2] Poginulo je 1500 pripadnika turskih snaga, a isto toliko su ih Hrvati zarobili.[2]

U bitci su se istakli Ivan Frankopan Cetinski i Mihovil Frankopan Slunjski.[2]

Posljedice

Nakon ove bitke Osmansko Carstvo nije vršilo upade. Nakon te pobjede Osmansko Carstvo dvije godine nije upadalo u Hrvatsko Kraljevstvo.

Jakub-paša je čim je doznao za poraz počeo pripremati osvetnički napad na Hrvatsku te je cijelu iduću 1492. proveo u pripremama.

Izvori