Arbil
| Arbil ھەولێر Hewlêr أربيل | |
|---|---|
| ܐܪܒܝܠ | |
| Datoteka:Erbil Montage 2014.png Gradsko središte, Erbilska citadela, Spomenik Mubaraku Ben Ahmedu Šaraf-Aldinu i Stari minaret u Arbilu | |
| Država | Datoteka:Flag of Iraq.svg Irak |
| Autonomna regija | Irački Kurdistan |
| Guvernat | Arbilski guvernat |
| 9000. pr. Kr. | |
| Vlast | |
| • Upravitelj | Nawzad Hadi |
| Visina | 420 m |
| Koordinate | 36°10′N 44°1′E / 36.167°N 44.017°E |
| Stanovništvo (2009.) | |
| • Entitet | 1.293.839 |
| Lua error in Modul:Interaktivna_karta at line 597: attempt to index field 'wikibase' (a nil value). | |
| Lua error in Modul:Location_map at line 525: Unable to find the specified location map definition: "Module:Location map/data/Irak" does not exist. | |
Arbil (naziv se i Erbil, Irbil, Arabela) (kurdski: ھەولێر, Hewlêr, anglizirano Hawler; turski: Erbīl; اربيل, Arbīl;; sirski: ܐܪܒܝܠ, Arbel) je četvrti grad po veličini u Iraku iza Bagdada, Basre i Mosula. Prema procjeni iz 2009. grad je imao 1.293.839 stanovnika, a 2013. već oko 1,5 milijuna.
Nalazi se 88 km istočno od Mosula. Arbil je glavni grad Kurdistanske autonomne regije i sjedište je Kurdistanske regionalne vlade.
Arbil je Arapsko turističko vijeće službeno proglasilo za Arapsku turističku prijestolnicu 2014. god.[1].
Povijest
Arbil je naselje za koje se smatra da je najduže stalno naseljeno mjesto na svijetu. Zapisi o urbanom životu u Arbilu potječu od 23. stoljeća prije Krista, ali se vjeruje kako urbani život u Arbilu (Hewlêru) postoji još od najranije 9000. pr. Kr., a zasigurno oko 6000. pr. Kr.. Negdje početkom 3. tisućljeća pr. Kr. Huriti iz Male Azije su osnovali utvrđenu citadelu Urbilum i proširili svoj utjecaj širom sjeverne Mezopotamije. Stara Arbilska citadela još uvijek stoji u središtu grada.
Arbil je postao dijelom Asirskog carstva od 25. do 7. stoljeća pr. Kr., od kada se za vlast nad gradom nadmeću Babilonci, Medijci, Perzijanci i Grci.
Nakon arapskog osvajanja Mezopotamije u 7. stoljeću, Arapi su ukinuli Asiriju kao geopolitički entitet. Tijekom srednjeg vijeka gradom su vladali Seldžuci i Osmanlije.
Znamenitosti
Podrobniji članak o temi: Erbilska citadelaNajveća znamenitost Arbila je Arbilska citadela koja se uzdiže između 25 i 32 m iznad gradske doline, a njezin ovalni tlocrt od 430 x 340 m pokriva oko 102.000 m². Ovo brdo je nastalo još ranije kontinuiranom gradnjom i životom mnogih generacija na istom mjestu. Mnogi ga smatraju za najstarije urbano kontinuirano naseljeno područje na svijetu, zbog čega je upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji 2014. god.[2]. Prema zapisima i ikonografskim povijesnim izvorima, na ovom mjestu se nalazilo važno asirsko političko i vjersko središte, Arbela. Citadela je potpuno opasana visokim stambenim zidom iz 19. stoljeća koji je izgrađen tako podsjeća na srednjovjekovnu utvrdu. Njegove ulice koje se šire u obliku lepeze potječu iz kasnog osmanskog razdoblja.
Erbilski arheološki muzej posjeduje veliku kolekciju pred-islamskih artefakata i središte je arheoloških istraživanja u regiji.
Katedrala sv. Josipa u Ankawi stolna je crkva kaldejske katoličke nadbiskupije Erbil, koja se nalazi u predgrađu Ankawa.
Gradovi prijatelji
Arbil ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima:
_of_Hewl%C3%AAr_(Erbil).jpg){kind=link}
Izvori
- ↑ Erbil named 2014 Arab Tourism Capital, Kurdistan Regional Government (eng.) Posjećeno 27. lipnja 2014.
- ↑ Erbil Citadel na službenim stranicama UNESCO-a (eng.) Posjećeno 27. lipnja 2014.
| ||||||||||||||
