Rumunji u Vojvodini

Narodi u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema općinama.

Narodi u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema naseljima.

Službena uporaba rumunjskog jezika u Vojvodini:
narančasto - u cijeloj općini
zeleno - u dijelu općine

Rumunji su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.

Jezik i vjera

Govore rumunjskim jezikom. Po vjeri su pravoslavni.

Rumunjski jezik u Srbiji 2002. godine.

Naseljenost

Prema popisu iz 2002. u Vojvodini je živjelo 30.419 Rumunja, što ih je činilo 7. po brojnosti nacionalnom zajednicom.

Najviše ih je u južnom i srednjem Banatu, a postoje manje zajednice u srednjoj zapadnoj Bačkoj

Naselja sa apsolutnom ili relativnom većinom prema popisu 2002. su bila:

U Banatu:

• Uzdin (općina Kovačica),
• Jankov Most (općina Zrenjanin),
• Torak (općina Žitište),
• Lokve (općina Alibunar),
• Nikolinci (općina Alibunar),
• Seleuš (općina Alibunar),
• Grebenac (općina Bela Crkva),
• Barice (općina Plandište),
• Straža (općina Vršac),
• Orešac (općina Vršac),
• Vojvodinci (općina Vršac),
• Kuštilj (općina Vršac),
• Jablanka (općina Vršac),
• Sočica (općina Vršac),
• Mesić (općina Vršac),
• Markovac (općina Vršac),
• Mali Žam (općina Vršac),
• Malo Središte (općina Vršac),
• Ritiševo (općina Vršac).

U Banatu su Rumunji značajnom zajednicom u općinama Alibunar (26,47% Rumunja), Vršac (10,87% Rumunja), Kovačica, Plandište, Bela Crkva, Kovin, Pančevo, Opovo, Zrenjanin, Sečanj i Žitište. Manje zajednice u Bačkoj gdje se rumunjski govori između 1 i 5% stanovnika su u Apatinu i Baču.

Kultura

• rumunjski je jedan od šest službenih jezika u Vojvodini
• tjednik Libertatea na rumunjskom jeziku

Stanje po popisima

Statistike od 1880. do 1931. su bilježile govornike rumunjskog jezika, a od 1948. pa do 2002. kao narod.

• 1880.: 69.668 (5,9%). Bili su 5. po brojnosti, iza Srba, Nijemaca, Mađara i Hrvata.
• 1890.: 73.492 (5,5%). Bili su 5. po brojnosti, iza Srba, Nijemaca, Mađara i Hrvata.
• 1900.: 74.718 (5,2%). Bili su 5. po brojnosti, iza Srba, Nijemaca, Mađara i Hrvata.
• 1910.: 75.223 (5%). Bili su 4. po brojnosti, iza Srba, Nijemaca, Mađara. Pretekli su Hrvate jer je metodologija popisa iz 1910. "pojela" znatan broj Hrvata i Nijemaca u korist Mađara.
• 1921.: 65.197 (4,3%). Bili su 5. po brojnosti, iza Srba, Mađara, Nijemaca i Hrvata.
• 1931.: 78.000 (5%). Bili su 5. po brojnosti, iza Srba, Mađara, Nijemaca i Hrvata.
• 1948.: 59.263 (3,6%). Bili su 5. po brojnosti, iza Srba, Mađara, Hrvata i Slovaka.
• 1953.: 57.218 (3,4%). Bili su 5. po brojnosti, iza Srba, Mađara, Hrvata i Slovaka.
• 1961.: 57.259 (3,1%). Bili su 5. po brojnosti, iza Srba, Mađara, Hrvata i Slovaka.
• 1971.: 52.987 (2,7%). Bili su 5. po brojnosti, iza Srba, Mađara, Hrvata i Slovaka.
• 1981.: 47.289 (2,3%). Bili su 5. po brojnosti, iza Srba, Mađara, Hrvata i Slovaka.
• 1991.: 38.832 (1,9%). Bili su 7. po brojnosti, iza Srba, Mađara, osoba izjašnjenih kao Jugoslavena, Hrvata, Slovaka i Crnogoraca.
• 2002.: 30.419 (1,5% stanovnika) Bili su 7. po brojnosti, iza Srba, Mađara, Slovaka, Hrvata, osoba izjašnjenih kao Jugoslavena i Crnogoraca.

Rumunjska pravoslavna crkva u Ečkoj.

Poznate osobe

• Ilie Lupulescu, jug. stolnoteniski reprezentativac
• Vasko Popa, srpski pjesnik
• Emil Petrovici, rumunjski jezikoslovac

Vanjske poveznice

• Rumunji u Vojvodini
• Rumunji u Banatu
• Vesna Čekić (24. listopada 2002.). "#PREUSMJERI Predložak:Srp oznaka Živeti zajedno - Manjinske nacionalne zajednice u Vojvodini: Rumuni" (srpski). Dnevnik. http://www.dnevnik.rs/arhiva/24-10-2002/Strane/pero.htm Pristupljeno 18. svibnja 2007.