Supetarska Draga

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Inačica 129202 od 15. rujan 2021. u 15:09 koju je unio WikiSysop (razgovor | doprinosi) (Bot: Automatski unos stranica)
(razl) ←Starija inačica | vidi trenutačnu inačicu (razl) | Novija inačica→ (razl)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Supetarska Draga
Supetarska Draga na karti Hrvatska
Supetarska Draga
Supetarska Draga
Supetarska Draga na zemljovidu Hrvatske
Država Hrvatska
Županija Primorsko-goranska županija
Općina/Grad Rab
Najbliži (veći) grad Rab
Nadmorska visina 0 - 20 m
Zemljopisne koordinate 44°47′51″N 14°43′29″E / 44.7975°N 14.7247°E / 44.7975; 14.7247
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 1184
Pošta 51280
Pozivni broj +385 051
Autooznaka RI

Supetarska Draga je naselje na otoku Rabu. Administrativno, naselje pripada gradu Rabu, Primorsko-goranska županija.

Zemljopisni položaj[uredi]

Nalazi se na sjeveru otoka.

Najbliža naselja su Lopar (4 km sjeverno) i Kampor (2 km južno).

Stanovništvo[uredi]

Prema popisu iz 2001. godine, naselje je imalo 1184 stanovnika [1].

Znamenitosti[uredi]

Crkva svetog Petra u Supetarskoj Dragi iz 11. st. smještena je u polju podno obronaka brda Kamenjaka. Jedini je cjeloviti ostatak nekadašnje benediktinske opatije koja je ukinuta 1467. godine. O zasnivanju samostana svjedoči sačuvana isprava u kojoj se spominju rapski biskup Drago, prior Majus i svi žitelji rapske komune koji opatu Fulkonu daruju Crkvu sv. Petra i sv. Ciprijana u Dragi s pripadajućim zemljištem da tamo osnuje samostan. Sve do osiromašenja u 14. st. samostan će biti značajno središte koje se spominje u nizu isprava o dobivanju povlastica i sl. Posjedovao je hospicij i Crkvu sv. Križa u gradu, pripadala mu je Crkva sv. Marije Magdalene u Loparu i slikovite vodenice u dnu morske uvale. Ostaci građevina samo su djelomično danas vidljivi u sačuvanom zidu južnoga krila s romaničkim prozorima. Pojedini dijelovi ugrađeni su u građevine župnoga dvora i seoske zadruge, a neki posve porušeni. Od samostanskog sklopa sačuvana je u cijelosti samo crkva koja sigurno ima ranokršćansku osnovu. Na to ukazuju kapiteli ukrašeni stiliziranim palminim i akantovim lišćem iz 11. st. te ulomak pluteja oltarne pregrade iz 5. ili 6. st. Crkva je inače longitudinalna trobrodna bazilika s trima stršećim apsidama na istočnoj strani. Unutrašnjost je s pet pari stupova i šest lukova podijeljena u tri broda. Lukovi se svojim stopama oslanjaju o jastučaste imposte, a ovi o kapitele specifične protoromaničke modelacije. Zidni plašt crkve proviđen je trima romaničkim monoforama na sjevernom i južnom zidu. Tri prozora ima i središnja, najdublja apsida. Zabat glavnog portala s polukružnim lukovima lunete i trokutastim vanjskim završetkom oslanja se o istaknute konzole s grifonima. U zabatu glavnoga broda tri su romanička prozora sa skošenim stranicama, od kojih je središnji u samom vrhu. Vijenci bočnih zabata i glavnoga broda ukrašeni su zupčastim konzolama. Samo je pročelje izvedeno od krupnih uslojenih klesanaca. Zvonik smješten u ravnini sa zidom pročelja romaničkih je osobina te dosta nalikuje benediktinskim zvonicima sv. Ivana i sv. Andrije u gradu. Zidna ploha bila je relativno zatvorena, donje etaže proviđene monoforama, a pretposljednja i posljednja biforama, odnosno triforama. Godine 1906. zvonik je porušen do razine prvoga kata. Ljevač Luka, redovnik iz Venecije, izlio je 1290. najstarije zvono u Dalmaciji sačuvano u ovom zvoniku. Drugo manje zvono izlio je Jakov Caldelarius 1593. godine.

Literatura[uredi]

  • Miljenko Domijan: Rab - Grad umjetnosti, "Barbat", Zagreb 2007.

Izvori[uredi]


Nedovršeni članak Supetarska Draga koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.